BLIC VESTI

Toronto, 
23. Oktobar 2020.
Novine Toronto, broj 
1632

U Brazilu umro dobrovoljac u ispitivanju vakcine protiv korona virusa

 - Vlasti Brazila saopštile su danas da je umro dobrovoljac u kliničkom ispitivanju vakcine protiv korona virusa koju razvijaju farmaceutska kompanija Astra Zeneka i Univerzitet u Oksfordu.

Saopšteno je i da će kliničko ispitivanje vakcine biti nastavljeno uprkos smrti volontera, prenosi Rojters.

Univerzitet u Oksfordu potvrdio je da planira da nastavi ispitivanje vakcine, navodeći da posle pažljivih provera "nema zabrinutosti u vezi s bezbednošću kliničkih ispitivanja".

Neimenovani izvor rekao je agenciji Rojters da bi ispitivanje bilo suspendovano da je volonter koji je umro primio vakcinu protiv korona virusa, čime je nagovestio da je on bio deo kontrolne grupe i da je primio vakcinu protiv meningitisa, a ne protiv korona virusa.

Univerizet Oksford je potom potvrdio da je volonter primio placebo, a ne vakcinu protiv korona virusa, navodi N1.

Si-En-En Brazil je javio da je volonter bio 28-godišnjak koji je živeo u Rio De Žaneiru i da je umro od posledica zaraze korona virusom, prenosi Rojters

 

Švedska uvodi zabranu 5G opreme kineskih kompanija Huavej i ZTE

 - Švedska kao meru nacionalne bezbednosti uvodi zabranu opreme kineskih grupa Huavej(Huanjei) i ZTE za 5G telekomunikacione mreže.

Instalirana oprema ovih kineskih proizvođača moraće da bude uklonjena do 1. januara 2025, saopštila je švedska Uprava za telekomunikacije.Zabrana je posledica usvajanja novog zakona početkom godine i rezultat je ocene vojnih i obaveštajnih vlasti koje nastoje da osiguraju da "upotreba frekvencija ne ugrožava bezbednost Švedske", navodi se u saopštenju nadležne institucije.

Švedska, čija je kompanija Erikson (Ericšon) konkurent Huaveju, u zabrani se pridružuje Velikoj Britaniji.

Nekoliko evropskih zemalja postepeno zatvara vrata svojih telekomunikacionih mreža ili razmišlja da to učini.

Postavljanje 5G infrastrukture je u Evropi usporeno zbog pandemije i geopolitičkih tenzija između SAD i Kine.

Evropska unija je obećala da će povećati razvijanje 5Gmreža tako što će pre kraja 2020. obezbediti dostupnost 5Gradio spektra.

 

Lavrov 28. i 29 oktobra u radnoj poseti Beogradu

 - Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov boraviće 28. i 29. oktobra u radnoj poseti Beogradu tokom koje će razgovarati sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i učestvovati u svečanostima povodom završetka unutrašnjih radova u Hramu Svetog Save, saopštila je danas portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

Na redovnoj konferenciji za novinare, Zaharova je navela da će Lavrov učestvovati i u paljenju večne vatre na groblju Oslobodioci Beograda.

"Predviđeno je dublje razmatranje rusko-srpske saradnje, razmena mišljenja o aktuelnim međunarodnim problemima, uključujući i situaciju u rešavanju kosovskog problema", navela je Zaharova.

Lavrov će prethodno 28. oktobra posetiti Bosnu i Hercegovinu, gde će razgovarati sa najvišim rukovodstvom, i odvojeno sa članom Predsedništva BiH Miloradom Dodikom.

 

Beloruskoj opoziciji Nagrada 'Saharov'

 - Evropski parlament dodelio je  Nagradu "Saharov" "demokratskoj opoziciji" koju predvodi Svetlana Tihanovska, saopštio je danas predsednik EP David Sasoli.

 "Na njihovoj strani je jedna stvar koju brutalna sila nikada neće moći da pobedi: istina. Ne odustajte od vaše borbe. Mi smo na vašoj strani", napisao je na Tviteru Sasoli.

U Belorusiji od avgusta traju protesti zbog spornih predsedničkih izbora na kojima je reizabran Aleksandar Lukašenko. ;

Lukašenko (66), koji Belorusijom vlada čvrstom rukom od jula 1994. godine, uz represiju nad opozicijom i nezavisnim medijima, optužuje zapadne zemlje za podsticanje protesta.

Ovogodišnjeg dobitnika nagrade Saharov su podržale glavne političke grupe u EP, a posebno EPP (desni centar), socijalisti i demokrate, kao i liberali.

Evropski parlament svake godine dodeljuje nagradu Saharov, osnovanu u čast ruskom fizičaru i disidentu Andreju Saharovu. Nagrada je ustanovljena 1988. kako bi se istakli pojedinci i organizaciji koji se bore za ljudska prava i osnovne slobode.

Nagrada, koja se sastoji i od novčanog dela, odnosno 50.000 evra, uručuje se 18. decembra na ceremoniji u EP u Strazburu.

 

Tihanovska: Opozicija u Belorusiji neće odustati u slučaju neuspeha štrajka

 - Liderka beloruske opozicije Svetlana Tihanovska izjavila je da opozicija neće odustati od zahteva odlaska predsednika Aleksandra Lukašenka sa vlasti i u slučaju neuspeha njenog poziva na generalni štrajk.

"Verujem da se ne može menjati volja beloruskog naroda. Čak i ako ne uspemo ili ne postignemo efekte koje želimo, ljudi će tražiti druge načine borbe i druge načine protesta. Ne odustajemo", rekla je Tihanovska u intervjuu za Frans pres.

Tihanovska uputila je 13. oktobra ultimatum Lukašenku, kojem je dala rok do 25. oktobra da se povuče sa vlasti, a ako se ne povuče, ona će pozvati na još veće proteste i generalni štrajk.

Opozicija u Belorusiji traži odlazak Lukašenka, koji je na vlasti od 1994. godine, posle predsedničkih izbora održanih 9. avgusta.

Tihanovska je Lukašenku dala rok da ode sa vlasti, okonča nasilno proterivanje demonstracija i oslobodi sve "političke zatvorenike".

"Ako zahtevi ne budu ispunjeni do 25. oktobra, cela zemlja će mirno izaći na ulicu. A 26. oktobra će biti nacionalni štrajk svih preduzeća, svi putevi će biti blokirani, a prodaja u državnim radnjama će propasti", rekla je tada ona.

 

Putin nije isključio formiranje rusko-kineskog vojnog saveza u budućnosti

- Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da sada nema potrebe za rusko-kineskim vojnim savezom, ali da bi mogao da bude sklopljen u budućnosti.

"Nama (savez sa Kinom) nije potreban, ali teoretski, sasvim je moguće zamisliti ga", rekao je Putin na pitanje o mogućnosti vojnog saveza Moskve i Pekinga, tokom video konferencije sa međunarodnim spoljnopolitičkim stručnjacima.

Putinova izjava ukazuje na produbljivanje veza Moskve i Pekinga, u vreme sve većih tenzija u odnosima dve sile sa SAD.

Rusija i Kina su razvile "strateško partnerstvo", ali su do sada odbacivale mogućnost formiranja vojnog saveza.

Putin je danas podsetio na zajedničke vojne vežbe Rusije i Kine, a naveo je i da je Moskva podelila osetljive vojne tehnologije koje su znatno doprinele jačanju kineskog vojnog potencijala.

"Bez ikakve sumnje, naša saradnja sa Kinom jača odbrambenu sposobnost kineske vojske", naveo je Putin i dodao da su u budućnosti moguće još bliže vojne veze dve sile.

 

Kina traži od SAD da prestanu žpolitičko ugnjetavanjež kineskih medija

 - Kineska vlada je danas zatražila od Vašingtona da zaustavi "političko ugnjetavanje" njenih medija reagujući na zahtev Stejt Departmenta da se registruju kao strane misije, ali nije nagovestila kako bi Peking mogao da uzvrati.Jučerašnja naredba vlasti SAD da kineskih mediji registruju svoje zaposlene u Sjedinjenim Državama, pogoršava američko-kineske odnose koji su na najnižem nivou poslednjih nekoliko decenija.

Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Džao Liđijen nazvao je najnoviji potez Vašingtona "političkim ugnjetavanjem".

"Kina se čvrsto protivi i najoštrije osuđuje nerazumne poteze SAD", rekao je Džao.

"Kina poziva Sjedinjene Države da promene kurs, isprave svoje greške i zaustave političko ugnjetavanje i nerazumna ograničenja kineskim medijima".

SAD od juče kao strane misije tretiraju još ;šest kineskih medija, te ih je tako pod tim tretmanom ukupno 15.

Trampova administracija tvrdi da se kineski novinari zaposleni u državnim medijima ponašaju više kao propagatori i agenti Komunističke partije nego kao novinari.

Ranije je Trampova administracija ograničila broj zaposlenih u kineskim medijima u SAD i ograničila im vize na 90 dana, a ;Peking uzvratio proterivanjem novinara Njujork tajmsa, Vašington posta i Volstrit džornala, a preostalim američkim izveštačima dao je vize na samo dva meseca.

Vašington je ove godine naredio da se zatvori kineski konzulat u Hjustonu, a Peking odgovorio zatvaranjem američkog u gradu Čengduu.

 

Vlada Tajlanda ukinula vanredno stanje u Bankoku da bi smirila proteste

- Vlada Tajlanda ukinula je danas vanredno stanje u Bankoku kako bi smirila masovne demonstracije predvođene studentima koji zahtevaju demokratske deforme.

Ukidanje hitne uredbe stupilo je na snagu u podne, a tokom vanrednog stanja, koje je bilo proglašeno prošle nedelje, između ostalog, su bila zabranjena javna okupljanja više od četiri osobe i dozvoljena cenzuru medija. ;

Na sudu su ga osporile opoziciona stranka i grupa studenata.

Premijer Prajut Čan-Oča sinoć je na nacionalnoj televiziji apelovao na prodemokratske demonstrante da smanje političke tenzije i obećao da će ukinuti hitnu meru.

"Trenutno se pripremam za ukidanje teškog vanrednog stanja u Bangkoku i učiniću to odmah ako ne bude nasilnih incidenata".

Dok je govorio, demonstranti su marširali u blizini zgrade vlade i njegove kancelarije, zahtevajući njegovu ostavku i oslobađanje uhapšenih aktivista i lidera sprotesta.

Demonstranti su poručili da će se ponovo ukupiti za tri dana ukoliko njihovi zahtevi ne budu ispunjeni.

Demonstranti predvođeni studentima, traže ostavku premijera Prajota Čan-Oča, izmenu Ustava i monarhisičkog uređenja Tajlanda uz jačanje demokratije.

Oni smatraju da je Prajat, vođa puča 2014. godine, neosnovano na vlasti jer je izmenom zakona u međuvremenu omogućeno da na prošlogodišnjim izborima pobedi vojna stranka.

Demonstranti traže promenu Ustava koji je donela vojna vlast, smatrajući ga nedemokratskim. Rukovodstvo parlamenta je u septembru planiralo da po zahtevu demonstranata razmotri izmene Ustava, ali nije bilo podrške poslanika.

Pozivi demonstranata da se reformiše monarhija su razljutili starije konzervativne stanovnike Tajlanda za koje je bilo kakva kritička rasprava o monarhiji ravna veleizdaji. U toj zemlji se i na zahteve za druge političke promene obično odgovaralo vojnom silom.

 

Predsednik Libana poverio bivšem premijeru Haririju zadatak da obrazuje novu vladu

 - Predsednik Libana Mišel Aun zatražio je od bivšeg premijera Sada Haririja da obrazuje novu vladu pošto je dobio dovoljno glasova poslanika.

Haririjev zadatak biće da izvede zemlju iz političke i ekonomske krize.

On je podneo ostavku pre godinu dana u vreme kada su počeli protesti širom zemlje zbog široko rasprostranjene korupcije, lošeg upravljanja i propadanja ekonomije.

U protekloj godini libanska valuta izgubila je skoro 80 odsto svoje vrednosti, a cene, nezaposlenost i inflacija su naglo porasli.

Libanci nisu imali ni pristupa svojim ušteđevinama jer su banke nametnule kontrolu u strahu da će ostati bez depozita.

Haririjev povratak na funkciju predstavlja udarac za demonstrante koji su zahtevali promenu i vide ga kao simobol političke klase koju krive za nevolje u zemlji.

Haririjev naslednik, tehnokrata koga je podržavala organizacija Hezbolah, podneo je ostavku posle razorne eksplozije u bejrutuskoj luci prouzrokovane hiljadama tona eksplozivnih hemikalija koje su godinama bile tamo uskladištene.

U eksploziji je poginulo skoro 200 ljudi, a povređeno ih je više od 6.000 i smatrana je novim dokazom nesposobnosti političke klase koja vlada tom malom zemljom od kraja 15-godišnjeg građanskog rata 1990.

Hariri je danas osvojio prostu većinu, 65 glasova od ukupno 120 poslanika u vreme velike nesaglasnosti o sastavu buduće vlade. ;

Aunova partija Slobodan patriotski pokret, najveći blok u parlamentu i najveća hrišćanska partija, nije podržala Haririja, kao ni druga velika hrišćanska partija koja je nekad bila Haririjev saveznik.

Šiitski Hezbolah indirektno podržava Haririjevu nominaciju ali se uzdržao da glasa za njega da ne bi izgledalo da postupa suprotno svom savezniku Aunovoj partiji.

Hariri je dobio podršku druge šiitske organizacije Amal i najvećeg sunitskog bloka, male hrišćanske partije i nezavisnih poslanika.