BLIC VESTI

Toronto, 
27. Oktobar 2020.
Novine Toronto, broj 
1633

Masovne pljačke u više gradova u Nigeriji

 - Masovne pljačke javnih zgrada i skladišta hrane nastavljaju se u Nigeriji, posle dve nedelje narodnih protest i velikih socijalnih nemira koji su izgleda izmakli kontroli vlasti.

U Lagosu, ekonomskom centru sa 20 miliona stanovnika, situacija je juče bila uglavnom mirna i strogi 24-oročasovni policijski čas uveden u utorak uveče je ublažen, posle nedelje ekstremnog nasilja.

Međutim, u više gradova u toj zapadnoafričkoj zemlji nastavljene su masovne pljačke, kao na primer u Edeu u jugozapadnoj državi Osun ili u Džosu u centru, gde je više hiljada ljudi zauzelo i opljačkalo ogromno skladište hrane koja je trebalo da bude distribuirana u martu i aprilu za vreme zatvaranja zemlje zbog korona virusa.

"Za vreme izolacije mi smo bili gladni, a oni su krili hranu", uzviknuo je Mafeg Pam jedan od stanovnika Džosa i pitao se kakvu vladu imaju, ukazujući da su ljudi slabi i umiru od gladi.

Nigerija, vodeći proizvođač nafte u Africi i koja važi za jednu od najkorumpiranijih zemalja sveta, prolazi kroz ozbiljnu socijalnu krizu, i protestne pokrete koji su pre dve nedelje počeli u Lagosu protiv policijskog nasilja, a zatim prerasli u nasilje i masovne pljačke.

U Edeu na jugozapadu zemlje pljačka takvog jednog skladišta blokirala je grad u petak. U mestu Kalabar na jugoistoku vandalizovane su kuće političara.

Situacija u Lagosu je uglavnom mirna i uzavrela atmosfera se smirila posle višednevnog nasilja koje je potpuno paralisalo grad. Policijski čas je ublažen i stanovnici sada mogu da izlaze od osam do 18 časova.

Krvava represija mirnih demonstracija u Lagosu u utorak, u kojoj je prema Amnesti internešenalu stradalo 12 ljudi, razbesnela je zemlju i međunarodnu zajednicu.

Prema Amnesti internešenalu najmanje 56 ljudi ubijeno je širom zemlje u dve nedelje od kad su počeli protesti.

 

Kina najavila sankcije američkim firmama zbog prodaje oružja Tajvanu

 - Kina je najavila danas da će uvesti sankcije američkim firmama, pojedincima i entitetima umešanim u plan prodaje oružja u vrednosti od 1,5 milijardi evra Tajvanu, ostrvu koje Peking smatara kineskom teritorijom.

Portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Džao Lidžijan rekao je novinarima da se ove mere odnose pre svega na proizvođače oružja Lokid Martin, Boing Defens i Rajteon i "relevantne američke pojedince".

On nije precizirao o kakvim se merama radi, prenosi agencija Frans pres.

Vašington je 1980-ih obećao da će da smanji i postepeno prekine prodaju oružja Tajvanu ali insistira na tome da spor sa Pekingom mora biti rešen mirnim putem.

"Da bi očuvala nacionalne interese Kina je odlučila da uvede sankcije američkim kompanijama koje su uključene u prodaju orušja Tajvanu", rekao je Džao na redovnoj konferenciji za novinare.

Odnosi između Kine i SAD pali su na najniži nivo u više decenija uz sporove oko bezbednosti, tehnologije, pandemiji korona virusa i ljudskih prava, prenosi agencija AP.

Tajvan je dugo remetilački faktor u njihovim odnosima. Vašington nema zvanične veze sa demokratski izabranom vladom Tajvana ali je njen glavni saveznik. Prodaja oružja ostrvu povećana je u poslednje vreme u kvantitetu i kvalitetu.

Kineski portparol pozvao je Vašington da prekine prodaju oružja Tajvanu i zaustavi bilo kakvu vojnu interakciju sa njim.

"Mi ćemo nastaviti da preduzimamo potrebne mere da očuvamo nacionalni suverenitet i bezbednosne interese," rekao je Džao.

Tajvani Kinasu se razdvojili posle građanskog rata iz 1949. godine.Kinaovo ostrvo i dalje smatra svojom teritorijom.

 

U Kaliforniji oko 60.000 ljudi evakuisano zbog šumskih požara

 - Oko 60.000 stanovnika grada Ervajn u američkoj saveznoj državi Kaliforniji je evakuisano zbog obližnjeg šumskog požara, saopštile su lokalne vlasti.

Požar je izbio danas oko 7.00 po lokalnom vremenu na brdu kod Ervajna koji se nalazi oko 60 kilometara jugoistočno od Los Anđelesa. Vatra je za nekoliko sati zahvatila oko 800 hektara površine.

Lokalne vlasti su iz predostrožnosti naložile evakuaciju oko 60.000 ljudi koji žive na moguće rizičnim područjima. Evakuisane su i škole.

Zapadni deo SAD gde hronično vladaju suše ove godine je imao seriju šumskih požara u kojima je stradala 31 osoba, a samo u Kaliforniji je izgorelo oko 17.000 kvadratnih kilometara šume.

Neki ogromni požari koji su izbili u avgustu još nisu u potpunosti ugašeni.

 

Izrael će 1. novembra započeti testiranje vakcine za korona virus na ljudima

 - Institut za biološko istraživanje u Izraelu najavio je da će naredne nedelje započeti testiranje vakcine za korona virus.

Kako je sinoć naveo taj državni institut, klinički testovi na početnoj grupi od 80 ljudi počeće 1. novembra.

U drugoj fazi u decembru testiranje će se proširiti na 960 ljudi, a u trećoj finalnoj fazi na 30.000 ljudi u aprilu i maju 2021, u zavisnosti od rezultata u ranijim fazama.

Direktor instituta Šmuel Šapira je izrazio uverenje u sposobnosti izraelskih naučnika i da će proizvesti bezbednu i delotvornu vakcinu.

Cilj je da se proizvede 15 miliona doza za građane Izraela i bliske susede, kako je rekao, ne ulazeći u detalje.

 

Institutom rukovodi Ministarstvo odbrane i minstar odbrane Beni Ganc koji je dan najave testiranja označio "danom nade za građane Izraela".

Više od 40 mogućih vakcina se sada klinički testira širom sveta, po podacima Svetske zdravstvene organizacije.

Izrael, zemlja sa oko devet miliona stanovnika, je zabeležio više od 300.000 slučajeva zaraze korona virusom, a skoro 2.400 ljudi je preminulo.

 

 

Više od 50 pobunjenika poginulo u bombardovanju u Siriji

 

 - Više od 50 boraca poginulo je  u bombardovanju kampa za obuku pobunjenika na severozapadu Sirije, a isto toliko je ranjeno.

Bombardovan je kamp pobunjeničke grupe koju podržava Turska,Failak al-Šam, u provinciji Idlib, poslednjem uporištu pobunjenika, saopštio je njihov portparol Jusuf Hamod.

Sirijska opservatorija za ljudska prava sa sedištem u Velikoj Britaniji, koja vrši monitoring rata u Siriji, je saopštila da je u napadu poginulo 56 boraca, a da je ranjeno skoro 50.

 

Spasilačke misije su još uvek u toku.

Sumnja se da je bombardovanje izvela Rusija, bliski saveznik sirijskog predsednika Bašara el Asada.

Turska i Rusija su početkom ove godine postigle primirje kako bi se zaustavila ofanziva sirijske vlade u Idlibu zbog koje je raseljeno nekoliko stotina hiljada ljudi, ali primirje nije potpuno poštovano.

Turska već dugo podržava pobunjeničke snage u Siriji.

 

 

Merkel zbog pandemije odložila kongres svoje stranke

 

 - Konzervativna Hrišćansko-demokratska stranka (CDU) Angele Merkel objavila je  da zbog epidemije korona virusa odlaže svoj kongres jer delegatine mogu da se okupe.

Na kongresu ranije planiranom za početak decembra, trebalo je da CDU izabere novog predsednika umesto angele Merkel koja je najavila odlazak, i potencijalnog kandidata za kancelara na saveznim poslaničkim izborima u Nemačkoj iduće, 2021. godine.

Generalni sekretar CDU-a Paul Cimjak je na konferenciji za novinare u Berlinu rekaoda će partija sredinom decembra odlučiti o daljim koracima.

 

 

Erdogan pozvao Turke na bojkot francuskih proizvoda, a EU da prekine 'kampanju mržnje' muslimana

 

 - Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan je  pozvao građane na bojkot francuskih proizvoda, a evropske zvaničnike da prekinu "kampanju mržnje" muslimana navodno koju vodi njegov francuski kolega Emanuel Makron.

"Kao što u Francuskoj neki kažu ne kupujte turske marke, ja se sada obraćam svojoj naciji: iznad svega nemojte obraćati pažnju na franucske marke, nemojte ih kupovati", rekao je Erdogan u govoru u Ankari.

 

On je rekao da "evropski zvaničnici treba da kažu 'Stop!' kampanji mržnje koju vodi Makron", u žustrom govoru koji će još više pojačati tenzije između Turske i Francuske.

"Kampanja linča, slična onoj protiv Jevreja u Evropi za vreme Drugog svetskog rata, vodi seprotiv muslimana", rekao je Erdogan optuživši evropske vođe za "fašizam" i "nacizam".

Šef evropske diplomatije Žozep Borel u petak je osudio kao "neprihvatljive" izjave Erdogana o Makronu i pozvao Ankaru da prekine "opasnu spiralu sukoba".

Spor Francuske i Turske, ali i niza islamskih zemalja zaoštrio se zbog stava francuskog predsednika da se u ime slobode izražavanja zauzme za pravo na objavljivanje karikatura proroka Muhameda što muslimani smatraju najdubljom uvredom.

 

 

EU smanjuje sastanke sa fizičkim prisustvom zbog korona virusa

 

 - Evropska unija (EU) odlučila je da smanji sastanke sa fizičkim prisustvom zvaničnika i stručnjaka i da pređe na video konferencije koje će biti samo za najvažnije teme zbog povećanja broja zaraženih korona virusom u Briselu, saopštio je danas neimenovani portparol nemačkog predsedavanja EU.

Prema njegovim rečima, pregovori Evropskog parlamenta i zemalja članica o planu ekonomskog oporavka vrednog 750 milijardi evra, biće nastavljeni kao sastanci sa fizičkim prisustvom. Ocenio je kao nemoguće postizanje dogovora i kompromisa putem onlajn sastanaka.

 

"Suočeni sa brzim širenjem pandemije korona virusa, naš zajednički cilj treba da bude postizanje dogovora što je moguće brže kao i pokazivanje sposobnosti EU da deluje", dodao je portparol.

Belgija sa 11,5 miliona stanovnika ima više od 320.000 zaraženih korona virusom, dok je 10.810 osoba preminulo.

 

 

Iran uputio vojnike na granicu sa Jermenijom i Azerbejdžanom

 

- Iran je rasporedio svoje vojne snage duž granice sa Azerbejdžanom i Jermenijom posle paljbe i pucnjave na svojoj teritoriji iz Nagorno-Karabaha gde su dve zemlje u sukobu, saopštile su danas vlasti u Teheranu.

Pripadnici jedinice Revolucionarne garde "upućeni su u region zbog sukoba između Azerbejdžana i Jermenije", izjavio je komandant iranskih kopenih snaga Muhamed Pakpur i dodao da je misija tih snaga "zaštita nacionalnih interesa i održavanje mira i bezbednosti".

 

Pakpur je rekao da Iran poštuje teritorijalni integritet svojih suseda ali "svaka promena" na granici predstavlja "crvenu liniju za Islamsku Republiku".

Rakete i minobacačke granate pogodile su poslednjih dana iranska pogranična sela, preneli su iranski mediji.

Iran, koji ima dobre odnose sa Jermenijom i Azerbejdžanom, u nekoliko navrata je pozvao na obustavu sukoba i ponudio posredovanje.

 

 

Opšta mobilizacija policije u Nigeriji

 

 - Načelnik nigerijske policije M. A. Adamu naredio je  opštu mobilizaciju policijskih snaga da bi "povratili javni prostor od kriminalnih elemenata maskiranih u demonstrante" nakon višednevnih nemira i protesta protiv policijskog nasilja u kojima je nastradalo najmanje 69 ljudi.

U naređenju koje bi moglo dodatno da pojača tenzije u najmnogoljudnijoj afričkoj zemlji, Adamu je zatražio "dominaciju u javnom prostoru" rekavši da "što je mnogo, mnogo je".

On je pozvao "poštene građane da ne paniče i da udruže snage s policijom da bi zaštitili svoje zajednice od kriminalaca".

 

Vojnici su u utorak u Lagosu pucali u okupljene demonstrante i ubili najmanje 12 ljudi.

Mnogi Nigerijci su nakon toga kritikovali predsednika Muhamadua Buharija jer u obraćanju nije pomenuo ta ubistva i umesto toga upozorio građane da "ne podrivaju nacionalnu bezbednost".

Vlada tvrdi da su proteste, započete s dobrom namerom, preuzele siledžije koje su pljačkale i palile automobile i poslovne prostore nakon incidenata u utorak.

Buhari je naveo da je nastradao 51 civil, kao i 11 policajaca i sedam vojnika.

 

 

Hiljade studenata u Mađarskoj protestuju, traže akademsku slobodu

 

 - Hiljade mađarskih studenata izašlo je  na ulice u Budimpešti da protestuje zbog kako oni vide pokušaja vlade premijera Viktora Orbana da oduzme autonomiju univerzitetu.

U ime "slobode" oni su se prošetali sa bakljama u rukama, formirajući kompaktnu masu od oko 10.000 ljudi, prema procenama fotografa agencije Frans pres.

Datum nije slučajno izabram danas se obeležava godišnjica početka studentske pobune protiv komunističkog režima 23. oktobra 1956. godine.

 

"Slobodna zemlja, slobodan univerzitet" uzvikivali su demonstranti dok su se na tribini smenjivali studenti Univerziteta dramskih i filmskih umetnosti (SZFE) okupiranog od početka septembra.

Studenti i profesori tog univerziteta osuđuju to što je njihova ustanova stavljena pod upravu fondacije bliske Viktor Orbanu i što imenovan novi upravni odbor.

Univerzitetski zvaničnici prošle nedelje pozvali su studente da oslobode prostorije ali oni su odbili.

Danas je sud u Budimpešti ocenio štrajk nastavnika SZFE ilegalnim. Prema novoj upravi privatizacijom će univerzitet duplirati budžet 2021. i poboljšati nivo nastave.

"Pozdravljamo sve koji žele da iskažu zabrinutost zbog pretnji univerzalnim vrednostima u našoj zemlji... autonomno više obrazovanje je jedno od tih vrednosti", napisali su studenti na Fejsbuku.

 

Orban je 2018. najavio eru velikih promena u kulturnom i intelektualnom sektoru koji se smatraju sedištem liberalizma suprotnom njegovoj volji da preorijentiše mađarsko društvo ka tradicionalnim vrednostima.

Studenti kažu da brane svoju univerzitetsku autonomiju, koja je pravno zagarantovana evropskom poveljom o osnovnim pravima, pošto je Mađarska članica EU od 2004. godine.

Mađarska vlada već je reformisala upravu pozorišta i ukinula autonomiju upravi Mađarske akademije nauka.

Brisel je krajem 2018. pokrenuo postupak koji je još u toku zbog rizika "ozbiljnog kršenja vrednosti" EU, posebno zbog sve većeg štavljanja univerzitetske zajednice pod političku vlasti.