BLIC VESTI

Toronto, 
04. Decembar 2020.
Novine Toronto, broj 
1642

Velika Britanija odobrila upotrebu vakcine Fajzer-Biontek protiv korona virusa

- Vakcina Fajzer-Biontek protiv korona virusa odobrena je u Velikoj Britaniji gde će biti dostupna od sledeće nedelje, saopštila je britanska vlada.

"Vlada je danas prihvatila preporuku Nezavisne regulatorne agencije za lekove i zdravstvo da odobri upotrebu vakcine Kovid-19 kompanija Fajzer/BioNTek", rekao je portparol vlade.

On je naveo da će "vakcina biti dostupna u celoj Velikoj Britaniji od sledeće nedelje".Velika Britanija je prva zemlja na svetu koja je odobrila vakcinu nemačke kompanije BioNTek i američkog giganta Fajzer.

Ta odluka čini Britaniju jednom od prvih zemalja koja je započinje vakcinaciju protiv korona virusa.

Generalni direktor Fajzera Albert Burla izjavio je da je odluka britanskih vlasti "istorijska".

 

Evropska agencija za lekove brani pristup odobravanja vakcine protiv korona virusa

- Evropska agencija za lekove (EMA) brani svoj pristup za odobravanje vakcine za korona virus navodeći da je "najprikladniji mogući", dok je Velika Britanija već dala zeleno svetlo za vakcinu američkog Fajzera (Pfizer) i nemačkog Bionteka (BioNTeć).

EMA treba da se sastane najkasnije 29. decembra da odluči da li će dati uslovno odobrenje za vakcinju koju su razvili američki gigant Fajzer u partnerstvu sa nemačkom biotehnološkom firmom Biontek.

Sa britanske strane više članova vlade ocenilo da je izlazak iz EU zemlji omogućio da ubrza odobrenje vakcine pre svojih evropskih suseda tako što se oslobodila zajedničkih propisa.

Britanija u periodu tranzicije do 31. decembra, tehnički podleže propisima EU, uključujući i po pitanju lekova, ali je odobrila novu vakcinu na osnovu vanredne mere.

"EMA ocenjuje da je uslovno odobrenje upotrebe vakcine regulativni mehanizam koji najviše odgovora u suočavanju sa hitnom situacijom izazvanom sadašnom pandemijom", navela je evropska agencija za Frans pres.

U hitnim situacijama za javno zdravlje laboratorije mogu da traže od evropske agencije uslovno odobrenje da bi se jako ubrzao proces koji obično traje nekoliko godina.

Prema evropskom regulatornom telu to znači jedan "solidan i kontrolisan" okvir za proučavanje podataka laboratorija i važnih kliničkih proba pre donošenja bilo kakve odluke.

"To su neophodni elementi da se obezbedi visok nivo zaštite građana za vreme masovne kampanje vakcinacije", dodala je evropska Agencija.

 

San Francisko zabranio pušenje duvana u stanovima, ali ne i marihuane

 - Vlasti američkog grada San Franciska zabranile su pušenje svih vrsta duvana u stanovima, ali ne i marihuane.

Glasovima 10 prema jedan, gradska komisija je podržala zakon zahvaljujući kojem bi San Francisko trebalo da postane najveći grad u SAD u kojem je zabranjeno pušenje u stanovima.

Prvobitni predlog je predviđao i zabranu pušenja marihuane u stanovima, ali se od toga odustalo posle prigovora aktivista da usvajanjem novog propisa u San Francisku više nigde neće biti legalno konzumiranje kanabisa.

Prema zakonu savezne države Kalifornija, kojoj pripada San Francisko, pušenje marihuane na javnim mestima je zabranjeno.

Član gradske komisije, autor amandmana kojim je marihuana izuzeta od zabrane, rekao je da za razliku od pušača, koji mogu da puše van stana, "korisnici kanabisa ne bi imali takve zakonske alternative".

Da bi stupila na snagu, odluka mora da bude potvrđena na drugom glasanju Komisije sledeće nedelje, a potom mora da je potpiše gradonačelnik. Ako se to dogodi, zakon stupa na snagu 30 dana kasnije.

Zabrana pušenja u stanovima postoji u još 63 kalifornijska grada i okruga.

Protivnici zabrane žale se na kršenje njihovih prava u sopstvenim domovima, dok pristalice ukazuju na važnost zaštite zdravlja nepušača, naročito onih s niskim platama koji žive u zgradama s velikim brojem stanovnika.

Od cigareta u SAD svake godine umre više od 480.000 ljudi, od kojih više od 41.000 umre od izloženosti duvanskom dimu, navodi Centar za kontrolu i sprečavanje bolesti.

Za primenu novog propisa biće zaduženo kalifornijsko ministarstvo za javno zdravlje koje će prvo morati da pokuša da edukuje one koji krše meru i da pomogne pušačima da prestanu s pušenjem. Oni koji posle toga ponove prekršaj mogli bi da budu kažnjeni sa 1.000 dolara u jednom danu.

 

SAD ograničile putovanja za članove Komunističke partije Kine

- Vašington je uveo nove strože mere ograničavajući ulaz u SAD članovima Komunističke partije Kine, prenosi Njujork tajms pozivajući se na Stejt department.

Nove restrikcije koje su stupile juče na snagu ograničavaju trajanje viza za članove Komunističke partije Kine i članove njihove uže porodice na mesec dana, uz dozoljen samo jedan ulazak u zemlju, naveo je list.

"Decenijama smo dozvoljavali Komunističkoj partiji Kine slobodan pristup bez ograničenja američkim institucijama i firmama dok te iste privilegije nikad nisu bile slobodno date građanima SAD u Kini", rekao je portparol Stejt departmenta, a prenosi Njujork tajms.

Tražioci viza su ranije mogli da dobiju vize za posetioce koje važe deset godina. Prema listu, nove restrikcije bi teoretski mogle da budu primenjive na oko 270 miliona ljudi.

Tenzije su porasle između dve najveće svetske privrede u više oblasti i obe su usvojile mere za ograničavanje putovanja jedna drugoj.

Kineske vlasti proterale su ove godine petnastak američkih novinara iz najvećih listova.

Vašington je sa svoje strane smanjio broj akreditacija kineskim novinarima kod vladinih tela i ojačao ograničenja za više kineskih medija na svojoj teritoriji ocenjujući da se radi o "organima propagande".

Administracija predsednika Donalda Trampa je takođe ukinula vize za više od hiljadu kineskih studenata i istraživača osumnjičenih za špijunažu u SAD. Peking je reagovao osuđujući "politički progon i rasnu diskriminaciju".

 

Merkel: Sa smrću Žiskara D'Estena Nemačka je izgubila prijatelja

- Odlaskom Valeri Žiskara D'Estena, "velikog Evropljanina", Nemačka je izgubila "prijatelja", rekla je nemačka kancelarka Angela Merkel povodom smrti bivšeg francuskog predsednika.

Ona je takođe rekla da je "zahvalna" na "svim dobrim razgovorima" koje je imala sa D'Estenom koji je umro u 96. godini od posledica korona virusa, napisao je u poruci preko Tvitera portparol nemačke kancelarke Štefen Zajbert.

Nemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas napisao je da je D'Esten imao "odlučujući uticaj" na francusko-nemačko prijateljstvo.

"Žalimo za Valerijem Žiskarom D'Estenom. On je učinio ogromne usluge francusko-nemačkom prijateljstvu i imao odlučujući uticaj na njega, takođe zahvaljujući njegovom posebnom prijateljstvu sa Helmutom Šmitom sa kojim je stvorio blisku vezu, napisao je Mas.

Helmut Šmit je bio nemački kancelar (1974-1982) u vreme kada je D'Esten je bio predsednik (1974-1981).

Mas je dodao da će bivši francuski predsednik "nedostajati kao veliki Francuz i veliki Evropljanin".

 

Tramp na prijemu u Beloj kući o mogućoj kandidaturi 2024. godine

- Predsednik SAD Donald Trump je, kako prenosi agencija AP, najavio moguću novu kandidatutu za 2024. godinu.

"Prošle su neverovatne četiri godine", rekao je Tramp okupljenima na prazičnom prijemu u Beloj kući.

"Nastojimo da budu još četiri godine. U suprotnom, vidimo se za četiri godine'', poručio je Tramp.

Snimak Trampovog obraćanja jedna od zvanica uživo je objavila na Fejsbuku.

Na snimku se vide desetine okupljenih u holu Bele kuće. Mnogi među njima nisu nosili zaštitne maske, kršeći tako smernice američke vlade izdate zbog epidemije Kovid-19.

 

U Kijevu najtoplija jesen u poslednjih 140 godina

 - Jesen u glavnom gradu Ukrajine je ove godine bila najtoplija za 140 godina sa prosečnom temperaturom višom za 3,6 stepeni, saopštila je danas centralna geofizička opservatorija Ukrajine.

Na sajtu te institucije se navodi da je prosečna temperatura u Kijevu ove jeseni bila 11,6 stepeni, što je za 3,6 stepeni više nego ranije.

"Jesen 2020. se pokazala kao najtoplija od 1881. godine", sa šest rekordnih temperatura, precizira se.

Prvi septembar je bio najtopliji dan ne samo jeseni, već i godine sa maksimalnom temperaturom koja je tokom dana dostigla 34,7 stepeni, saopštila je opservatorija.

Ukrajinu je ove godine zahvatilo nekoliko toplotnih talasa koji su izazvali šumske požare u više regiona. Naučnici predviđaju da će klimatske promene dovesti do toplotnih talasa, oluja i sve češćih požara.

 

Tursko-ruski sporazum o posmatračkom centru u Nagorno-Karabahu

- Turska je potpisala sporazum sa Rusijom o uspostavljanju zajedničkog posmatračkog centra čija će misija biti nadgledanje poštovanja prekida vatre u Nagorno-Karabahu, saopštilo je  tursko Ministarstvo odbrane.

 "Nakon pregovora potpisan je sporazum o tehničkim modalitetima uspostavljanja i principima funkcionisanja tursko-ruskog centra", navelo je na Tviteru tursko ministarstvo.

Ono dodaje da se "ulažu neophodni napori kako bi centar počeo da radi što je pre moguće", ne navodeći detalje tog sporazuma.

 Ankara i Moskva su sredinom novembra potpisale memorandum o formiranju kontrolnog centra, a Turska je tada navela da će centar biti uspostavljen na mestu koje izabere Azerbejdžan.

Azerbejdžan i Jermenija potpisali su početkom novembra sporazum pod pokroviteljstvom Rusije, kojim su okončani višenedeljni sukobi u Nagorno-Karabahu, azerbejdžanskom otcepljenom regionu sa većinskim jermenskim stanovništvom. Rusija je počela da raspoređuje mirovnjake koji treba da nadgledaju poštovanje prekida vatre.

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan je 16. novembra zatražio dozvolu od parlamenta da pošalje vojnike u Azerbejdžan kako bi učestvovali u misiji sa Rusijom.

 

Nobelovka Nadia Murad: Pandemija povećala trgovinu ženanama i nasilje

 - Dobitnica Nobelove nagrade za mir Nadia Murad kaže da je pandemija KOVID-19 povećala trgovinu ženama i rodno zasnovano nasilje, ostavljajući zdravlje i bezbednost žena "na margini".Bivša zarobljenica ekstremista u Iraku, 27-godišnja aktivistinja rekla je da policijski čas, blokade i ograničenja putovanja koje su vlade nametnule da bi usporile širenje virusa imaju negativne posledice na žene širom sveta.

"Umesto da smanji trgovinu ljudima i rodno zasnovano nasilje, pandemija je povećala rizik od eksploatacije i brutalnosti prema onima koji su najugroženiji. Mnoge zemlje su zabeležile porast porodičnog nasilju od početka pandemije", rekla je ona na jučerašnjem sastanku Ujedinjenih nacija posvećenom seksualnom nasilju i trgovine ljudima tokom pandemije KOVID-19.

Murad je navela da su tenzije pojačane u ograničenim životnim prostorima, a naredbe o ostajanju kod kuće " povećale su ilegalnu trgovinu ljudima, van očuju zakona".

Pripadnica iračke jezidi manjine, Murad je bila među hiljadama žena i devojaka koje su ekstremisti Islamske države 2014. zarobili i prisilili u seksualno ropstvo.

Pripadnici Islamske države ubili su joj majku i šestoro braće. Posle begstva iz Iraka našla je utočište u Nemačkoj i postala aktivistkinja za ljudska prava, a 2018. godine dobila je Nobelovu nagradu za mir, zajedno sa Denisom Mekvegom za napore u cilju prestanka upotrebe seksualnog nasilja kao načina ratovanja u oružanim konfliktima".

 

Ivanka Tramp ispitana zbog zloupotrebe sredstava za inauguraciju

- Ćerka i savetnica američkog predsednika Donalda Trampa, Ivanka Tramp ispitana je pod zakletvom u sklopu građanske tužbe zbog zloupotrebe sredstava za Trampovu inauguraciju pre četiri godine.

Kancelarija državnog tužioca okruga Kolumbija Karla Rasinea saopštila je da je Ivanka Tramp svedočila u utorak, prenosi Radio Slobodna Evropa.

U tužbi iz januara ove godine tužilac je utvrdio da je došlo do zloupotrebe neprofitnih fondova s ciljem obogaćivanja porodice Tramp.

Navodi se da je neprofitna organizacija platila više od 300.000 dolara za organizaciju privatnog prijema u hotelu Tramp na dan Trampove inauguracije 2017. godine.

"Zakon zahteva od neprofitnih organizacija da svoja sredstva koriste u predviđene javne svrhe, a ne u korist privatnih osoba ili firmi", izjavio je Rasin ranije ove godine.

Iz Bele kuće još nije bilo komentara.

 

Ruska vakcina od subote dostupna u Moskvi

 - Ruska vakcina protiv korona virusa "Sputnjik V" od subote će biti dostupna ugroženim kategorijama stanovništva u 70 zdravstvenih ustanova u Moskvi.

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin rekao je da vakcine mogu da prime zaposleni u prosvetnim i zdravstvenim ustanovama i u lokalnoj upravi.

Vakcina će biti ponuđena ljudima između 18 i 60 godina starosti koji ne pate od hroničnih bolesti i ženama koje nisu trudne i koje ne doje.

Napredna faza testiranja ruske vakcine još je u toku, ali je ona već ponuđena rizičnim grupama kao što su zdravstveni i prosvetni radnici.

Predsednik Rusije Vladimir Putin  je naredio vladi da do kraja sledeće nedelje počne obimnu vakcinaciju u Rusiji.

Nekoliko sati ranije, Velika Britanija je objavila da je odobrila upotrebu vakcine protiv korona virusa koju su razvile kompanije "Fajzer" i "Biontek", čime je postala prva zemlja koja je to učinila.

Ruske vlasti su odobrile vakcinu "Sputnjik V" nakon što je ona testirana na svega nekoliko desetina ljudi, što je dovelo do oštrih kritika i u zemlji i iz inostranstva.

Stručnjaci navode da bezbednost i efikasnost vakcine može da bude potvrđena tek nakon testiranja na desetinama hiljada ljudi.

 

Dve trećine dece školskog uzrasta nema internet

- Dve trećine dece školskog uzrasta u svetu nema kod kuće pristup internetu, a obrazovanje na daljinu je jedina mogućnost tokom aktuelne pandemije korona virusa, saopštile su danas UN.

 U izveštaju se precizira da 1,3 milijarde dece od tri do 17 godina nema pristup internetu, kao i 63 odsto mladih od 15 do 24 godine.

"Činjenica da toliko mnogo dece kod kuće nema pristup internetu, više nije 'digitalna jama' već 'kanjon' ", rekla je izvršna direktorka Unicefa, Henrijeta Fore.

Nemogućnost pristupa internetu uskraćuje mladim ljudima sredstva da se "takmiče u modernoj ekonomiji. To ih izoluje od sveta", dodala je ona.

Ova situacija je posebno ozbiljna jer su zbog pandemije mnoge države privremeno zatvorile škole i organizuju nastavu na daljinu.

"Iskreno govoreći, nemanje pristupa internetu lišava nove generacije njihove budućnosti", rekla je zvaničnica Unicefa.

Prema UN, jedno od 20 dece školskog uzrasta ima internet kod kuće u zemljama sa niskim primanjima, dok u bogatim zemljama ima devetoro od 10 dece.

Najgora situacija je u zemljama subsaharske Afrike i Južne Azije gde samo 10 odsto dece ima pristup internetu.

 

Automobil među pešacima u Nemačkoj: Dvoje poginulo, 15 povređeno, vozač uhapšen

 - Dvoje ljudi je poginulo a 15 je povređeno  kada je automobil uleteo u pešačku zonu u Triru u jugozapadnoj Nemačkoj, objavila je gradska policija i dodala da je jedna osoba uhapšena.

"Uhapsili smo jednu osobu i jedno vozilo je zaplenjeno", navela je policija Trira na Tviteru dodajući da se "još utvrđuju uzroci" incidenta, javlja agencija Frans pres.

Policija je navela da je hitna pomoć na mestu incidenta i pozvala stanovnike da izbegavaju centar grada.

Gradonačelnik Volfram Libe rekao je za televiziju SNjR da 15 ljudi ima povrede, prenosi AP.

Za sada nema informacija o motivu vozača da automobilom uleti među pešake.

Trir, grad sa 110.000 stanovnika je 200 kilometara zapadno od Frankfurta. Poznat je po Rimskoj kapiji (Porta Nigra) je blizu mesta incidenta, i kao rodno mesto Karla Marksa, dodaje AP.

 

Šarl Mišel UN-u predložio međunarodnu povelju o pandemijama

 - Predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel predložio je u Ujedinjenim nacijama "međunarodnu povelju o pandemijama" bez određivanja roka za sastavljanje takvog dokumenta.

"Broj epidemija je poslednjih decenija povećan i bili smo zatečeni (sa korona virusom). Postoji određeni neuspeh i moraćemo da izvučemo lekcije iz toga", rekao je Mišel na virtuelnom samitu o korona virusu u organizaciji Generalne skupštine UN.

Mišel je dodao da je istovremeno "uspeh u proizvodnji vakcine" rezultat međunarodne solidarnosti.

"U svetlu budućih pandemija, trebalo bi da sada taj pristup stavimo na papir strukturiranjem kolektivnih kapaciteta za predviđanje, pripremu i upravljanje takvom vrstom krize. Predlažem da to učinimo putem međunarodne povelje o pandemijama", rekao je predsednik Evropskog saveta.

Mišel je dodao da bi takva povelja trebalo da uđe u okvire Svetske zdravstvene organizacije i da ima za cilj da se postigne "napredak u svim oblastima u kojima postoji interes za jačanje saradnje".

Prema njegovim rečima, to bi podrazumevalo bolju kontrolu rizika, razvoj znanja i nadgledanje pojave infektivnih bolesti kod životinja, koje bi mogle da pređu na ljude.

Povelja bi omogućila bolje finansiranje i koordinaciju istraživanja, upozoravanje i razmenu informacija, naveo je Mišel i dodao da treba garatovani pristup vakcinama, testovima i lekarskoj nezi za buduće pandemije.

 

Evakuacija muškarca od 300 kg u Francuskoj

 - Evakuacija muškarca od 300 kilograma koji godinama nije izašao iz svog doma u Perpinjanu, na jugozapadu Francuske, počela je uz veliki rizik po njegov život, javljaju novinari agencije Frans pres.

Za ovu "visokorizičnu operaciju" bila je nemoguća klasična evakuacija stepenicama pošto Alen Panabijer (53), koji živi na podu u nehigijenskoj kući, ne može da prođe kroz vrata.

Nakon radova na konsolidaciji dvospratne kuće, jutros je postavljen sanitarni kordon.

U operaciji učestvuje više od 50 osoba uključujući policajce, vatrogasce i lekarske ekipe.

Da bi muškarac bio izvučen iz kuće, biće uništen deo fasade prvog sprata nakon čega će biti postavljen na horizontalno u korpu okačenu na kran kojim će biti spušten na ulicu gde ga čeka hitna pomoć.

Panabijerov advokat je krajem oktobra pisao ministru policije zahtevajući hitnu intervenciju. Nakon nekoliko dana je podneta prijava protiv NN osobe zbog "nepružanja pomoći osobi u opasnosti" i zbog "propusta u spašavanju osobe u opasnosti".

 

Poljski zoološki vrt uhvatio rađanje retke vrste jelena na videu

 - Zoološki vrt u Poljskoj objavio je da je prvi uspeo da snimi video rađanja retkog filipinskog mišolikog jelena - "jelenčića" i ima nade da je to mužjak koji bi mogao da pomogne razmnožavanju te retke minijaturne vrste sisara.

Noćno rađanje 10. novembra u 2.42 u Zoološkom vrtu u Vroclavu snimljeno je kamerom. Dalo je stručnjacima neka saznanja o procesu rađanja te vrste i prvog ponašanja mladunčeta, uključujući da počinje da sisa jako brzo.

"Ovo je međaš u očuvanju ove vrste", rekao je šef Zoološkog vrta Radoslav Ratajšak.

Vroclavski primerak te prirodno povučene životinje se skriva od pogleda i stručnjaci nisu još uspeli da joj utvrde pol. Nadaju se da je mužjak jer među 12 životinja te vrste u zoološkim vrtovima u Evropi je samo jedan potvrđeni mužjak, u Vroclavu, kojeg su nazvali "Džoni Ingliš".

Ženki ima u zoološkim vrtovima u Česteru u Engleskoj i u Roterdamu u Holandiju. To otežava razmnožavanje pošto su te životinje vrlo osetljive i stručnjaci su nevoljni da dopuste da ih transportuju.

Ova malo poznata vrsta je endemska samo na filipinskom ostrvima Balabak, Bugsuk i Ramos. Njihov broj se smanjuje kako gube stanište zbog širenja plantaža za palmino ulje, naveo je Zoološki vrt u Vroclavu.

Te male životinje žive same ili u parovima. Odrasli primerci azijskih vrsta tih najmanjih papkara na svetu su, zavisno od vrste, teški od svega 700 grama do osam kilograma, a njihovi afrički srodnici su i dvostruko krupniji.