BLIC VESTI

Toronto, 
08. January 2021.
Novine Toronto, broj 
1648

Australija ne želi da požuri s vakcinama

 - Uprkos sve jačem pritisku da se ubrza kampanja vakcinacije u Australiji premijer Skot Morison rekao je danas da ne želi da preuzima "nepotrebne rizike".

Dok su brojne zemlje počele sa vakcinacijom australijske regulatorne vlasti će tek za mesec dana početi da se izjašnjavaju o kandidatima za vakcinaciju a prve vakcine se ne očekuju pre kraja marta.

Morison koji je na početku pandemije izjavio da će Australija biti na čelu po pitanju vakcinacije rekao je da su zemlje najteže pogođene virusom kao što je Velika Britanija bile primorane da hitno izdaju odobrenja za vakcine.

"Australija nije u hitnoj situaciji kao Velika Britanija. Mi ne moramo da preduzimamo nepotrebne rizike", rekao je on za radio I3ANj.

Opšte uzev Australija je uspela dobro da suzbije pandemiju ali su se žarišta zaraze nedavno pojavila u dva najveća grada u zemlji Sidneju i Melburnu.

 

Visoki zvaničnik Trampove administracije podnosi ostavku posle nemira

- Bivši šef kabineta odlazećeg američkog predsednika Donalda Trampa, Mik Malveni (Mick Mulvaney) izjavio je da podnosi ostavku na sadašnju funkciju diplomate, u znak protesta zbog nasilnog upada Trampovih pristalica u Kongres.

"Ne mogu da ostanem, ne mogu posle jučerašnjeg dana. Ne možete gledati ono što se juče dogodilo i da želite na bilo koji način da budete deo toga", rekao je Malveni za televiziju Si En Bi Si (CNBC).

Malveni, koji je napustio mesto šefa kabineta da bi bio imenovan za američkog izaslanika u Severnoj Irskoj, rekao je da je o ostavci obavestio državnog sekretara Majkla Pompea (Mićael).

"Ne mogu. Ne mogu da ostanem", dodao je Malveni navodeći da drugi zaposleni u Trampovoj administraciji razmišljaju da napuste svoja mesta.

"Oni koji su odlučili da ostanu, a ja sam razgovarao sa nekima od njih, to čine jer se plaše da će predsednik na njihovo mesto imenovati nekoga goreg", rekao je Malveni.

Odmah posle nereda u Kongresu u kojem su poginule četiri osobe, zamenik savetnika za nacionalnu bezbednost Met Potinger (Matt Pottinger) podneo je ostavku.

Ostavku je takođe podnela portparolka prve dame SAD Melanije Tramp, Stefani Grišam (Stephanie Grisham), koja je nekada bila portporalka Bele kuće.

 

Irak izdao nalog za Trampovo hapšenje zbog ubistva Sulejmanija

- Iračko pravosuđe saopštilo je danas da je izdalo nalog za hapšenje odlazećeg američkog predsednika Donalda Trampa zbog povezanosti sa atentatom na iranskog generala Kasima Sulejmanija i zamenika komandanta šiitskih snaga Abu Mehdi al-Mohandis prošle godine u Bagdadu.Nalog je izdao sudija Istražnog sudu u Bagdadu koji je vodio istragu američkog napada dronom u kojem su ubijeni general Kasim Sulejmani i Abu Mehdi al-Mohandis, saopštila je kancelarija suda za sardnju sa medijima. Sulejmani i al Mohandis ubijeni su kod aerodroma u Bagdadu januara prošle godine.

Al-Muhandis je bio zamenik komandanta iranske državne paravojske "Snage narodne mobilizacije", krovne grupe sastavljene od niza milicija, uključujući grupe koje podržava Iran, formirane za borbu protiv grupe Islamska država.

Sulejmani je bio komandant jedinica "Kads" pri iranskim Čuvarima revolucije, za akcije van Irana.

Nalog za hapšenje odnosi se na optužbu za ubistvo s predumišljajem, za koje je predviđena smrtna kazna. Malo je verovatno da će biti sproveden taj nalog kojim ima simboličan značaj dve nedelje pre isteka Trampovog mandata.

 

Tokom upada u Kongres SAD na Tviteru 430 poruka u sekundi

- Tokom upada u Kongres SAD pristalica odlazećeg američkog predsednika Donalda Trampa u sredu, na Tviteru je bilo 23,46 miliona poruka, odnosno u proseku 430 u sekundi, preneo je danas portal Vizibrejn (Visibrain).

Incident je proizveo 2,5 puta više tvitova nego tokom predsedničkih izbora 3. novembra prošle godine, naveo je portal.

Poslednji novembarski izbori proizveli su šest puta više tvitova nego prethodni, 2016. godine.

Tviter i Fejsbuk su privremeno blokirali Trampove naloge zbog njegovih toksičnih poruka, a Tviter mu zapretio i trajnom suspenzijom njegovog naloga. Ta odluka je doneta zbog Trampovih komentara kojima je povodavao nasilje tokom upadom njegovih pristalica u Kongres SAD.

 

Svetska banka: Kineska ekonomija će porasti 7,9 odsto u 2021.

 - Očekuje se da će kineska ekonomija porasti 7,9 odsto u 2021. godini, što je gotovo dvostruko više od stope globalnog rasta predviđene za ovu godinu, objavila je Svetska banka u svojoj prognozi, saopštila je danas Kineska medijska grupa (CMG).

"Predviđa se da će rast u Kini ove godine biti ubrzan na 7,9 odsto, za jedan procenat iznad prognoze u junu, što odražava oslobađanje potražnje i brži oporavak proizvodnje i izvoza od očekivanog", navela je Svetska banka prilikom objavljivanja izveštaja "Globalni ekonomski izgledi 2021. godine".

Podseća se i da je Međunarodni monetarni fond, u oktobru prošle godine, predvideo da će Kina ove godine postići rast od 8,2 odsto, nakon što je postala jedina velika ekonomija koja je 2020. godine ostvarila rast.

Prema procenama Svetske banke, koja je Kini predvidela skromni porast od dva odsto za 2020. godinu, proizvodnja u Kini se prošle godine oporavila brže nego što se očekivalo, posebno uz podršku infrastrukturnih troškova.

 

Evropska agencija pozitivno ocenila Moderninu vakcinu

- Evropska agencija za lekove dala je danas "zeleno svetlo" za korišćenje Modernine vakcine protiv korona virusa za osobe starije od 18 godina.

Kako se precizira u saopštenju objavljenom na Tviteru, Modernina vakcina je bezbedna i efikasna.

Naredni korak, kako je dodala Evropska komisija, jeste odobrenje za stavljanje u promet u EU.

U EU je do sada odobrena vakcina Fajzera i Bionteka, a kampanja vakcinacije je počela krajem decembra 2020. godine.

 

Trinaest EU država traži pomoć za vakcinu za evropske istočne susede

- Trinaest zemalja članica EU pozvale su danas Brisel da pomogne istočnim susedima EU da vakcinišu svoju populaciju protiv Kovida-19 u pismu upućenom Evropskoj komisiji.

"Mislimo da naše granice neće biti sigurne ako ne proširimo našu podršku našim prvim susedima", navodi se u zajedničkom pismu šefova diplomatija tih 13 zemalja u koje je agencija Frans pres imala uvid.

Zemlje su Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Mađarska, Letonija, Litvanija, Poljska, Rumunija, Slovačka i Švedska.

"Naši istočni partneri su više puta izrazili koliko cene pomoć EU u Kovid krizi i molili za olakšani pristup vakcini", podsetili su potpisnici.

EU već nudi podršku po pitanju vakcina balkanskim zemljama koje nisu članice EU i u decembru je odobrila sumu od 70 milina evra da im pomogne da pokriju troškove vakcinacije, prenosi agencija Frans pres.

U pismu danas upućenu Briselu moli se da se pruži slična pomoć zemljama koje učestvuju u programu Istočnog partnerstva - Jermeniji, Azerbejdžanu, Belorusiji, Gruziji, Moldaviji i Ukrajini.

Šefovi diplomatija su naveli da misle da EU Treba da ide dalje od sadašnjih inicijativa i da pruži sličnu pažnju i podršku drugim susedima Unije, zemljama iz Istočnog partnerstva EU.

 

U Istanbulu protest studenata zbog rektora kojeg je postavio Erdogan

- Nekoliko stotina studenata poznatog univerziteta Bosfor u Istanbulu ponovo je danas protestovalo zahtevajući ostavku rektora kojeg je nedavno imenovao predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan.

Demonstranti su se okupili ispred zdanja u miru i pod jakim policijskim nadžorom, posle čega su prešli Borsforski moreuz trajektom i nastavili protest na azijskoj strani Istanbula.

Studenti su na razglasu puštali muziku, posebno pesmu "Master of Puppets" hevi metal grupe "Metalika" (Metallica) dok su prolazili pored kancelarije novog rektora Meliha Bulua, koji je ranije naveo da je obožavalac tog benda.

Demonstranti nosili su transparente sa natpisom "Nikada nećete biti naš rektor".

Erdogan je prošle nedelje imenovao Bulua (50) za novog rektora Univerziteta Bosfor, javne ustanove u kojoj se školovao deo državne elite.

Imenovanje Bulua izazvalo je negodovanje studenata koji su u ponedeljak održali prvi protest.

 

Predsednik Ukrajine zatražio istragu o švercu vakcina protiv korona virusa

- Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski naložio je danas "proveru bez odlaganja" tvrdnje jednog preduzetnika koji je optužio predstavnike vlasti da su se tajno vakcinisali protiv korona virusa sa ilegalno uvezenim vakcinama.

"Naredio sam službama bezbednosti da bez odlaganja provere informacije o navodnom švercu vakcina protiv korona virusa", rekao je Zelenski dok njegova zemlja još nije dobila nijednu dozu vakcina preko zvaničnih kanala.

Zelenski je rekao da će reakcija biti veoma oštra ako je neko "zaista imao ideju da tajno uvozi vakcinu i kasnije je preprodaje".

Ukrajinski preduzetnik Mihajlo Brodski izjavio je danas da su neki poslanici, a možda i premijer Denis Šmigal, nedavno primili vakcinu proizvođača Fajzer-BioNTek (Pfizer-BioNTeć) u jednoj privatnoj klinici u Kijevu.

Brodski tvrdi da je vakcina nezakonito uvezena u Ukrajinu krajem decembra čarter letom iz Izraela, dok su vakcinisani platili 2.500 evra za dve doze vakcine.

Ukrajinske vlasti saopštile su krajem decembra da će nabaviti oko dva miliona doza kineske vakcine protiv korona virusa KoronaVak (CoronaVac) i to je prvi ugovor koji je Kijev potpisao.

U Ukrajini sa 42 miliona stanovnika, od korona virusa je umrlo 19.357 osoba, a zaraženo je 1,09 miliona ljudi.

 

U Austriji protesti protiv epidemioloških mera

- Više od 4.000 ljudi protestovalo je u nekoliko austrijskih gradova protiv mera za suzbijanje epidemije korona virusa, dok je zemlja do 24. januara u karantinu i to trećem od početka pandemije.

Policija je navela da je najveći skup od oko 2.500 ljudi bio u Viner Nojštatu kod Beča i dodala da je uhapsila nekoliko osoba zbog nepoštovanja epidemioloških mera.

Skupovi su održani u gradovima na severu i centralnom delu Austrije, dok su manja okupljanja bila u nekoliko mesta širom zemlje.

Austrija, koja je na proleće uspela da se izbori sa prvim talasom korona virusa, sada beleži veći broj zaraženih. Tamošnje vlasti su uvele karantin odmah posle Božića, manje od tri nedelje od ublažavanja prethodnih mera.

 

Brižit Bardo rekla da neće da primi vakcinu protiv korona virusa

- Bivša francuska glumica Brižit Bardo (Brigitte Bardot), inače decenijama poznata po kritikama prema društvu i vlastima, izjavila je da nema nameru da primi vakcinu protiv korona virusa.

Brižit Bardo, koja je izolovana na jugu Francuske gde poseduje vilu, rekla je za časopis "Isi Pari" (Ici Paris) da treba biti oprezan prema vakcini za korona virus, a na pitanje da li će je primiti, odsečno je odgovorila da neće.

"Ne znaju se neželjeni efekti. Vakcina je možda čak i neupotrebljiva jer virus mutira i već je počeo. Izgleda da je to samo početak trke za novcem za laboratorije, a na štetu nekoliko hiljada životinja" na kojima se sprovode testiranja, rekla je Brižit Bardom koja se povukla na vrhuncu filmske karijere kako bi se isključivo posvetila borbi za zaštitu životinja.

Bivša glumica, koja ima 86 godina, rekla da ne brine o svom zdravlju, pošto je izolovana.

Prema njenim rečima, dobra ishrana je važna za zdravlje. "Ne idem kod lekara. Meso ne jedem više od 40 godina, jedem povrće, jaja i salate", dodala je ona.

Izjave i kritike Brižit Bardo koja ponekad ne bira reči u svojim reakcijama o dešavanjima u društvu, uvek privlače veliku medijsku pažnju u Francuskoj.