BLIC VESTI

Toronto, 
15. Septembar 2020.
Novine Toronto, broj 
1622

Bivši gradonačelnik Njujorka daje 100 miliona za Bajdenovu kampanju na Floridi

- Bivši gradonačelnik Njujorka Majkl Blumberg izdvojio je najmanje 100 miliona dolara kako bi pomogao u predsedničkoj kampanji demokratskom kandidatu Džozefu Bajdenu u ključnoj saveznoj državi Floridi.Blumbergova finansijska infuzija pokazuje zabrinutost demokrata zbog prilično izjednačene podrške predsedničkim kandidatima na Floridi, koja je prioritet za predsednika Donalda Trampa.

Pobeda Bajdena na Floridi znatno bi zakomplikovala Trampov put do 270 glasova Elektorskog kolegijuma potrebnih za obezbeđivanje drugog mandata.

Milijarder Blumberg je krajem prošle godine ušao u trku za predsedničkog kandidata Demokratske stranke.

Uprkos tome što je potrošio milijardu dolara na svoju kampanju, Blumberg je odustao u martu i ubrzo podržao Bajdena.

Glasanje na Floridi počinje 24. septembra pa je neophodno što pre uložiti sredstva u tu saveznu državu, rekao je Blumbergov savetnik i najavio da će veći deo novca potrošiti na oglašavanje na televiziji.

 

Zdravstveno stanje Navaljnog se poboljšava

 - Poboljšava se zdravstveno stanje Alekseja Navaljnog, za koga se tvrdi da je u Rusiji otrovan "novičokom", te povremeno može da ustaje iz kreveta, saopštila je  berlinska bolnica Šarite.

"Pacijent bi mogao da bude potpuno isključen sa aparata za veštačko disanje", dodala je uprava bolnice u koju je taj protivnik Kremlja donet iz Rusije 22. avgusta.

 

Putin osudio Makronove optužbe kao neosnovane

- Ruski predsednik Vladimir Poutine osudio je  kao "neosnovane" optužbe francuskog predsednika Emanuela Makrona koji je zatražio "verodostojnu istragu" trovanja ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog.

U telefonskom razgovoru nakon što su francuske i švedske laboratorije potvrdile da je Navaljni otrovan novičokom, Putin je ocenio da su te optužbe "neutemeljene" i da se "ne zasnivaju ni na čemu".

Putin je ponovo zatražio od Berlina da mu dostavi "biološke uzorke" koji su nemačkim stručnjacima omogućili da zaključe da je u pitanju agens novičok.

Makron je danas zatražio od Putina da bez odlaganja bude rasvetljen slučaj "pokušaja ubistva" Navaljnog, saopštila je Jelisejska palata i dodala da je francuski predsednik označio trovanje kao "pokušaj ubistva".

 

Hitna sednica Saveta UN za ljudska prava o Belorusiji

- Visoka komesarka UN za ljudska prava Mišel Bečele zatražila je od Belorusije da sprovede istragu o navodima o torturi pripadnika snaga bezbednosti nad demonstrantima, a Savet UN za ljudska prava zakazao je za petak hitnu sednicu o situaciji u Belorusiji, na zahtev Evropske unije.

"S obzirom na obim i broj, svi navodi o torturi i ostalim oblicima zlostavljanja od snaga bezbednosti trebalo bi da budu dokumentovani i ispitani kako bi počinioci bili izvedeni pred lice pravde", izjavila je danas visoka komesarka na otvaranju 45. zasedanja Saveta UN za ljudska prava u Ženevi.

Odluka da se organizuje hitna debata Saveta UN za ljudska prava doneta je nakon glasanja. Ukupno 25 zemalja je glasalo za, dve zemlje su bile protiv, a 20 je bilo uzdržano.

 

Nemačka planira da primi migrante iz kampa Moria

- Nemačka, koja sa Francuskom predvodi inicijativu za prihvat više od 100 maloletnih migranata bez pratnje iz izgorelog kampa Moria na Lezbosu, izrazila je spremnost da primi i ostale migrante iz tog kampa.

"U toku su razgovori u saveznoj vladi o tome kako Nemačka može da pomogne, o suštinskom doprinosu koji naša zemlja može da pruži", rekao je na redovnoj konferenciji za novinare portparol vlade Štefen Zajbert.

Druga faza će biti usredsređena na zbrinjavanje porodica sa decom, objasnio je on, ne navodeći tačan broj porodica koje će primiti Nemačka.

Nemačka, koja trenutno predsedava EU, paralelno traži "evropsko rešenje" za pomoć oko 12.000 migranata koji su živeli u kampu Moria, rekao je Zajbert, precizirajući da se još vode razgovori u okviru vlade.

Prema pisanju nemačkog dnevnika Bilt koji se poziva na izvore iz vlade, kancelarka Angela Merkel je spremna da primi na "stotine dece i porodica, možda čak i na hiljade".

Sporazum bi mogao da bude postignut već u sredu na redovnom sastanku vlade. Nemačka je podeljena po pitanju migranata od odluke Merkelove iz 2015. da primi na stotine hiljada tražilaca azila.

 

U Portugalu bukte šumski požari, skoro 1.000 vatrogasaca na terenu

- Skoro 1.000 vatrogasaca i 15 helikoptera koji bacaju vodu bore se sa velikim šumskim požarom u centralnom Portugalu.

Borbu protiv požara u gustoj šumi blizu Pruensa a Nove otežava vetar.

Šef lokalne Agencije za civilnu zaštitu Luis Belo Kosta rekao je danas novinarima da je požar zahvatio više od 55 kilometara šume i dodao da suva vegetacija otežava gašenje požara jer se on brzo širi.

Iz obližnjih naseljenih mesta je evakuisano više od 20 osoba, a više desetina buldožera čisti oblast.

Požar je počeo juče, a pet vatrogasaca je povređeno kada je njihovo vozilo zahvatio plamen.

U Portugalu se svake godine javljaju veliki šumski požari, a uzrok je uglavnom loše upravljanje šumama.

 

 Grinpis osporava pred sudom pomoć Holandije KLM-u

- Organizacija Grinpis (Greenpeace) preduzima zakonske mere kako bi primorala holandsku vladu da obustavi finansijsku pomoć avio kompaniji KLM zato što nije smanjila nivo zagađenja.

Holandija je u junu najavila pomoć od 3,4 milijarde evra KLM, koji je u sastavu kompanije Er Frans-KLM, kako bi se suočila sa krizom izazvanom korona virusom.

Grinpis je, međutim, pokrenuo proceduru kako bi primorao holandsku vladu da obustavi plan spasavanja KLM jer nisu ispunjeni uslovi vezani za nivo zagađenja.

"Vlada zanemaruje striktne sporazume kako bi KLM smanjio nivo zagađenja", navodi se u saopštenju Grinpisa i dodaje da plan spasavanja kompanije pogoršava krizu po pitanju klime.

KLM je naveo da je direktna pomoć države povezana sa "obavezama kompanije po pitanju održivog razvoja", ne pružajući više detalja.

Grinpis tvrdi da "KLM funkcioniše bez solidnog klimatskog akcionog plana" i želi da vlada uvede kompaniji ograničenja na emisije ugljendioksida koje "moraju da se smanjuju svake godine".

Vlada treba da do 1. oktobra počne razgovore sa Grinpisom o njenim zahtevima, navodi nevladina organizacija.

 

Najveća izraelska i banka iz Dubaija potpisale sporazum

 - Najveća izraelska banka objavila je da je potpisala sporazum s najvećom bankom u Dubaiju pred uspostavljanje zvaničnih diplomatskih odnosa Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).

Izrael i UAE potpisali su bankovni i finansijski memorandum početkom ovog meseca što je utrlo put ekonomskoj i poslovnoj saradnji dve zemlje.

Banka Hapoalim je saopštila da je sporazum potpisan sa bankom NBD Emirati prošle sedmice.

 

EU poziva Britaniju da se u potpunosti drži potpisanog sporazuma o razlazu

- Predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel, koji predstavlja 27 zemalja EU, pozvao je  britansku vladu da u potpunosti primeni već potpisan sporazum o povlačenju iz Evropske unije."Vreme je da britanska vlada preuzme svoje odgovornosti", rekao je Mišel posle telefonskog razgovora sa irskim premijerom Majklom Martinom.

Britanska vlada u sredu je podnela Parlamentu predlog zakona kojim se delom poništava već potpisan sporazum o razlazu Britanije i EU, što se smatra krešenjem međunarodnog prava, po priznanju samog britanskog premijera Borisa Džonsona.

Posle formalnog izlaska Velike Britanije iz EU 31. januara, Britanija i EU počeli su pregovore o njihovim budućim trgovinskim i bezbednosnim odnosima. Međutim pregovori tapkaju u mestu i izgleda da će biti teško postići trgovinski dogovor između dve strane kojim treba da se izbegne ponovno uvođenje carina.

 

Grčka vlada pozdravila povratak u luku turskog broda za istraživanje nafte

- Grčka vlada pozdravila je današnji povratak u luku turskog broda za istraživanje nalazišta nafte i gasa u spornoj oblasti u istočnom Sredozemlju koji je bio u središtu spora Grčke i Turske oko prava na energente u toj oblasti.

Brod se vratio blizu južne turske luke Antalije prvi put posle više nedelja. Turska je u julu objavila da šalje brod da istražuje u vodama koje Grčka tvrdi da su pod njenom ekskluzivnom nadležnošču.

"Ovo je pozitivan signal. Sada ćemo videti kako se ovo razvije i napraviti odgovarajuću procenu", rekao je portparol grčke vlade Stelios Pecas za televiziju Skai.

Spor oko potencijalnih rezervi nafte i gasa izazvao je nagomilavanje vojnih brodova u istočnom Sredozemlju. NATO saveznice Turska i Grčka su obe poslale ratne brodove u oblasti gde je turski istraživački brod sprovodio seizmičke provere, i održavale vojne vežbe da bi naglasili da polažu prava na tu oblast.

NATO je intervenisao i organizovao razgovore vojski dve zemlje da bi izbegao potencijalni oružani sukob.