BLIC VESTI

Toronto, 
05. Mart 2021.
Novine Toronto, broj 
1664

Prototip rakete Staršip uspeo u komadu da sleti na Zemlju, eksplodirao nekoliko minuta kasnije

- Prototip buduće rakete Staršip (Starship) uspeo je, posle probnog lansiranja, da se u jednom delu vrati na Zemlju, ali je eksplodirao nekoliko minuta po sletanju. Na prenosu uživo plamen je bio vidljiv u podnožju rakete, a ekipe su uspele da ga ugase nakon sletanja u Teksas.

Međutim, nekoliko minuta kasnije ogromna eksplozija raznela je letelicu u vazduh.Raketa Staršip kompanije Spejkes (SpaceDž) milijardera Ilona Maska planira se za buduće misije na Mars.

Prototip SN10 (Serijski broj 10), poleteo je iz mesta Boka Čika u Teksasu, na treći suborbitalni test.Prethodna dva prototipa SN8 i SN9, na probnim letovima u decembru i februaru, zapalili su pre povratka na Zemlju.

Spejseks u različitim fazama montaže u Teksasu trenutno ima rakete do prototipa SN19.

 

Kuba razvila dve vakcine protiv kovida-19, testiranja u završnoj fazi

- Kuba počinje završnu fazu ispitivanja dve vakcine koje je razvila protiv kovida-19 i koje su u ranijim fazama testiranja pokazale "snažan imunološki odgovor", piše britanski Fajnenšel tajms (Financilal Times) dodajući da bi vakcine Soberana 2 i Abdala, ako se pokažu uspešnim, mogle pomoći jačanju krizom pogođene kubanske privrede kao i suzbijanju pandemije.

Predsednik državnog farmaceutskog konglomerata BioKubaFarma (BioCubaFarma) koji nadgleda razvoj cepiva, Eduardo Martines (Martinez) rekao je novinarima u Havani da su hiljade ljudi učestvovale u ranijim ispitivanjima njihovih vakcina Soberana 2 i Abdala, koje su pokazale "snažan imunološki odgovor" bez ozbiljnih nuspojava.

Soberana na španskom znači "suverena", što podvlači poruku komunističke vlade da je razvoj te vakcine simbol ponosa za zemlju koja je i dalje pod uništavajućim američkim embargom, piše FT i dodaje da su državni kubanski mediji prikazali snimke fabrika koje izbacuju hiljade doza dve nove vakcine.

Soberana 2 sada će biti testirana na 44.000 Kubanaca, kao i na hiljadama ljudi u Iranu i Venecueli, a potencijalno bi mogao da se uključi i Meksiko. Prema navodima kubanskih vlasti, dve doze će se primenjivati u razmaku od dve nedelje a vakcini nije potrebno posebno hlađenje.

Kuba proizvodi 13 lekova koji se koriste za borbu protiv bolesti, a polovina od njih su kubanske inovacije, saopštila je vlada. Tu spadaju i dva protivupalna leka, Itolizumab i Jusvinza, za koje vlada tvrdi da imaju visoku stopu uspeha u lečenju kritično bolesnih pacijenata i koji su dostavljeni Indiji i drugim zemljama.

 

Raketni napad na vojnu bazu u Iraku u kojoj su američke trupe

- Najmanje deset raketa ispaljeno je na vojnu bazu u zapadnom Iraku u kojoj su trupe međunarodne antiterorističke koalicije koju predvode Sjedinjene Američke Države, rekao je portparol koalicije pukovnik Vejn Maroto. On je naveo da su rakete pogodile Vazduhoplovnu bazu Ain el-Asad u provinciji Anbar.

Za sada nema izveštaja o mogućim žrtvama.Maroto je rekao da su iračke snage bezbednosti pokrenule istragu o napada.To je prvi napad otkako su SAD prošle nedelje gađale ciljeve milicije koje podržava Iran duž iračko-sirijske granice.

Taj napad je bio odgovor na veliki broj raketnih napada na američke snage uključujući i sredinom februara u zoni međunarodnog aerodroma u Iriblu kada je ubijen jedan Filipinac zaposlen u američkoj firmi koja radi za vojsku.

 

SAD upozorile da će odgovoriti na raketni napad na iračku bazu

- Bela kuća upozorila je da bi SAD mogle da razmotre vojni odgovor na raketni napad na vazduhoplovnu bazu u Iraku, u kojoj su smeštene američke i koalicione snage, preneo je Glas Amerike (Voice of America - VoA).

Niko nije preuzeo odgovornost za napad, prvi od prošlonedeljnih američkih vazdušnih napada na vojne ciljeve duž granice Iraka i Sirije.

"Pratimo situaciju. Utvrđujemo ko je odgovoran i donećemo odluku o odgovoru", rekao je predsednik SAD Džozef Bajden (Joseph Biden).

Portparolka Bele kuće Džen Psaki (Jen) rekla je da bi prošlonedeljni američki napadi mogli da budu model za vojni odgovor.

"Ako procenimo da je potreban dalji odgovor, preduzećemo akciju kada i kako nam bude odgovaralo", rekla je ona.

 

EU osudila produžetak grejs perioda za kontrolu hrane između Velike Britanije i Severne Irske

- Evropska unija (EU) je oštro osudila odluku Londona da odloži primenu kontrola hrane između Velike Britanije i britanske pokrajine Severne Irske do 1. oktobra, ocenjujući da to predstavlja kršenje sporazuma o Bregzitu.

Potpredsednik Evropske komisije Maroš Šefčovič izrazio je "ozbiljnu zabrinutost" zbog "jednostrane odluke" britanske vlade dodajući da je to predstavlja kršenje odredbi severnoirskog protokola zaključenog u okviru sporazuma o Bregzitu Londona i Brisela.

Prema njegovim rečima, takva odluka podriva, kako rad zajedničkog komiteta nadležnog za praćenje primene sporazuma o Bregzitu, tako i "međusobno poverenje" neophodno za saradnju.

Britanska vlada odlučila da odloži do 1. oktobra primenu kontroverznih kontrola poljoprivredno-prehrambenih proizvoda između Britanije i Severne Irske, kako bi kompanije mogle da se prilagode novim merama posle Bregzita.

Vlada je dodala da je to privremena mera i da se nastavljaju razgovori o tom pitanju sa EU.

 

Kremlj: Sankcije Zapada zbog Navaljnog neosnovane, odgovorićemo

 - Kremlj je upozorio da će Moskva uzvratiti na, kako je ocenio, neosnovane i besmislene nove sankcije Zapada zbog navodne odgovornosti Rusije za trovanje opozicionara Alekseja Navaljnog i zbog njegovog nedavnog zatvaranja.

Administracija američkog predsednika Džozefa Bajdena uvela je  sankcije sedmorici ruskih zvaničnika među kojima je i šef ruske Federalne službe bezbednosti (FSB) Aleksandar Bortnikov.

Ta odluka je koordinisana s Evropskom unijom koja je juče proširila svoje sankcije Rusiji.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da je uvođenje sankcija koje uključuju zamrzavanje računa sedmorice u bankama besmisleno, jer ruski zakon ionako zabranjuje zvaničnicima bilo kakav vid posedovanja imovine u inostranstvu.

"Ti ljudi ionako ne putuju u inostranstvo i nemaju pravo da otvaraju račune u stranim bankama ili imaju bilo koju drugu imovinu", rekao je Peskov novinarima.

Dodao je da su sanckije "mešanje u unutrašnja pitanja Rusije" i da su "apsolutno neprihvatljive i nanose štetu već lošim odnosima".

Peskov je upozorio da će Rusija odgovoriti na sankcije i pozvaio se na poštovanje "načela reciprociteta u odnosima među državama".

Navaljni, kritičar Kremlja, izdržava dvoipogodišnju kaznu zatvora jer je boravkom u Nemačkoj, gde se oporavljao od trovanja za koje optužuje Kremlj, prekršio ranije izrečenu uslovnu kaznu.

 

Aleksej Navaljni iz zatvorske ćelije javio da je dobro

- Ruski opozicionar Aleksej Navalni, osuđen u februaru na dve i po godine zatvora, je iz svoje zatvorske ćelije preko Instagrama javio da je "dobro".

"Sve je u redu. U dvorištu ima čak i šipka za vežbanje", naveo je Navaljni i dodao da se nalazi u zatvoru Koljčugino istočno od Moskve.

Protivnik Kremlja je dodao da još ne dobija pisma i još manje zna šta se dešava u spoljašnjem svetu od kada je prebačen iz zatvora u Moskvi.

Navaljni je dodao da u ćeliji ubija vreme tako što sa još dvojicom zatvorenika pravi dvopek na radijatoru.

"Nikad nisam mislio da bi to moglo da bude tako uzbudljiva aktivnost. Nadam se da ste i vi dobro i da vam nije dosadno", dodao je Navaljni kojeg na Instagramu prati 4,2 miliona ljudi.

Ne zna se kako je Navaljni mogao iz zatvora da pošalje poruku na društvenim mrežama. Njegova braniteljka Olga Mihailova nije želela da tu vest komentariše Frans presu.

Ona je rekla da ga je posetila u novom zatvoru i da se nalazi u karantinu sa još dvojicom zatvorenika čekajući da ga prebace u neku kaznenu koloniju.

 

Policija u Mjanmaru ponovo suzavcem i gumenim mecima na demonstrante

- Policija je u više gradova u Mjanmaru ponovo upotrebila suzavac i gumene metke kako bi rasterala demonstrante.

Prema nezvaničnim informacijama, policija je u nekim gradovima upotrebila i prave metke, a jedna osoba je poginula. Više osoba je povređeno.

Novi protesti održani su nakon najnasilnijeg vikenda na ulicama Mjanmara od početka demonstracija 1. februara.

Policija je upotrebila silu i masovno je hapsila demonstrante, a nezvanično je najmanje 18 osoba uhapšeno samo u nedelju.

Novinska agencija AP navodi da je teško utvrditi detalje sa protesta, posebno u manjim gradovima. Većina informacija nije potvrđena zvanično, ali ljudi na drištvenim mrežama i lokalni mediji dele fotografije i snimke koji ih potvrđuju. Incidenti u manjim gradovima verovatno prolaze neprimećeno, piše AP.

Protesti traju od 1. februara kada je vojna hinta svrgnula civilnu vladu.

 

Oko 10.000 ljudi na protestu opozicije u Jermeniji

- Više od 10.000 pristalica opozicije okupilo se danas u Jerevanu gde traže ostavku premijera Jermenije Nikola Pašinijana.

Premijer je pod pritiskom od novembra posle poraza zemlje u sukobu sa azerbejdžanskim snagama u oblasti Nagorno-Karabaha.

Portesti u Jermeniji počeli su u novembru prošle godine kad je premijer potpisao mirovni sporazum kojim je Azerbejdžanu ustupio kontrolu nad velikim delovima oblasti Nagorno-Karabah i okolnim oblastima.

Sporazum je izazvao nezadovoljstvo građana Jermenije, a opozicija smatra da je Pašinijan izdajica i da treba da ode sa vlasti.

Demonstranti su se danas okupili ispred parlamenta gde se održavala sednica na kojoj je prisustvovao Pašinijan.

Zgradu parlamenta obezbeđivale su jake policijske snage.

Zahtev za ostavkom Pašinijana nedavno su podržali najviši zvaničnici vojske, što je on nazvao pokušajem puča.

Pašinijan je potom naredio smenu načelnika Generalštaba, ali je to morao da odobri predsednik države Armen Sarkisijan, koji je to odbio.

 

Merkelova želi od 8. marta ublažavanje nekih mera

- Kancelarka Angela Merkel će sutra predložiti da od 8. marta budu ublažena ograničenja po pitanju socijalnih kontakata, piše u nacrtu odluke koja će biti predložena šefovima nemačkih regiona.

Prema toj odluci u koju je imala uvid agencija Frans pres, biće omogućeni kontakti između "dva domaćinstva", kao i okupljanje najviše pet osoba, ne računajući decu.

U Nemačkoj su poslednjih nedelja ponovo otvorene frizerske radnje i škole i pored straha od trećeg talasa korona virusa.

Nagoveštava se da će do 28. marta biti produžene većina mera koje su na snazi već četiri meseca, poput zatvaranja restorana, barova, muzeja i sportskih hala.

Nemačke vlasti se posebno pribojavaju novih sojeva korona virusa koji se mnogo brže šire.

 

U Alžiru protest studenata uprkos zabrani okupljanja

- Oko 2.000 studenata protestovalo je protiv vlasti u Alžiru uprkos zabrani okupljanja zbog epidemije korona virusa.

Mladi demonstranti su drugu nedelju zaredom, u pratnji simpatizera i prosvetnih radnika, mirno prošetali ulicama glavnog grada gde su bile raspoređene jake policijske snage.

Studenti su skandirali slogan protestnog pokreta Hirak čiji su protesti počeli pre dve godine.

Protesti u Alžiru počeli su 22. februara 2019. i doveli su do ostavke dugogodišnjeg predsednika Abdelaziza Buteflike (Bouteflika).

Protesti su nastavljeni i pored ostavke Buteflike i održanih predsedničkih izbora na kojima je pobedio Abdelmadžid Tebun (Abdelmađid Tebboune), jer protestni pokret traži odlazak svih državnih funkcionera.

 

U Nemačkoj štrajk zaposlenih u industriji

- Gotovo 60.000 industrijskih radnika privremeno je zaustavilo rad u Nemačkoj zahtevajući povećanje plata, saopštio je sindikat IG Metal (Metall) koji je pozvao na štrajk.

"Gotovo 60.000 zaposlenih učestvovalo je u štrajku", naveo je sindikat i dodao da se štrajk nastavlja sutra širom zemlje.

Štrajk se odnosi na metalurgiju i automobilsku industriju. Obuhvaćene su kompanije Mercedes, Folksvagen (Volksnjagen) i Kontinental (Continental).

Sindikat IG Metal traži povećanje plata od četiri odsto za 3,8 miliona zaposlenih u industrijskom sektoru. Sindikat takođe traži nadoknadu zbog smanjena radnog vremena zbog epidemije korona virusa.

U Nemačkoj su zarade pale zbog zdravstvene krize 2020. godine, i to prvi put od 2007. godine, saopštio je Zavod za statitstiku.

 

Protesti u Libanu zbog rasta cena, valuta na dnu

 - U Libanu su izbili protesti uz blokiranje puteva pošto su naglo povećane cene jer je vrednost libanske funte pala rekordno nisko u odnosu na dolar.

Zbog nestašice čvrste valute kasni snabdevanje Libana gorivom, prekidi snabdevanja strujom traju duže nego ranije, u nekim područjima više od 12 sati dnevno.

Za jedan dolar se danas na crnom tržištu dobijalo 9.975 libanskih funti, dok je raniji rekordno nizak kurs bio u julu: jedan dolar za 9.900 funti. Zvanični kurs je svega 1.520 funti za dolar.

Liban prolazi iz krize u krizu od početka protesta protiv korumpirane političke klase u oktobru 2019. godine. Potom je stigla pandemija korona virusa, a u avgustu razorna eksplozija u bejrutskoj luci, te su veliki delovi glavnog grada teško oštećeni.

U oktobru je bivšem premijeru Saadu Haririju poveren zadatak da obrazuje novu vladu, ali on u tome nije uspeo ni za pet meseci.

Gotovo polovina od šest miliona stanovnika Libana živi u siromaštvu. Minimalna plata je 675.000 libanskih funti ili 55 dolara, dok je pre političke krize iz 2019. bila sedam puta veća.

 

Hiljade nezadovoljnog osoblja napustile državne bolnice u Mađarskoj

- Nekoliko hiljada zaposlenih u mađarskim bolnicama dalo je otkaze, osuđujući nove državne ugovore o radu, ali je uprava u utorak pokušala da uveri da promene odluku tvrdeći da se Mađarska suočava s trećim talasom epidemije korona virusa.

Po saopštenju državne zdravstvene službe (OFKO) od utorka, "95 odsto od 110.000 zaposlenih potpisalo je" nove ugovore pre roka, 1. marta, a preostalih 5.500 nije te je primorano da napusti svoja radna mesta.

Zoltan Jenei, šef OFKO-a, međutim, želeo je da ublaži zabrinutost, rekavši novinarima da zdravstvo, iako pod pritiskom zbog pandemije kovida-19, ipak i tako može da radi, čak i bolje nego do sada.Zakon koji definiše nove uslove rada usvojio je Parlament u oktobru 2020. godine.

Predviđeno je povećanje plata koje je premijer Viktor Orban pozdravio kao "bez presedana", uvedene su sankcije za mito koji pacijenti daju lekarima, što je uobičajena praksa u Mađarskoj.