BLIC VESTI

Toronto, 
09. April 2021.
Novine Toronto, broj 
1672

Velika Britanija ne preporučuje vakcinaciju Astrazenekom mlađima od 30 godina

- Vlasti Velike Britanije preporučile su  da Astrazenekinu vakcinu protiv kovida -19 ne primaju mlađi od 30 godina, gde je to moguće, zbog sve jačih dokaza da je vakcinacija povezana sa stvaranjem krvnih ugrušaka.

Prethodno su Britanska i Evropska agencija za lekove naglasili da korist od vakcinisanja i dalje prevazilazi rizike za većinu ljudi, iako je EMA saopštila da je otkrila "moguću vezu" između vakcine Astrazeneka i retkog stvaranja krvnih ugrušaka.

Britanske vlasti preporučile su da se mlađima od 30 godina ponudi druga vakcina, mada EMA nije uvela takva ograničenja za Astrazeneku, već je prepustila zemljama članicama da same odluče.Nekoliko zemalja je već uvelo ograničenja na vakcinu, i ona se pažljivo prate, jer je Astrazeneka jeftinija i jednostavnija za čuvanje od većine drugih, i presudna je za globalnu imunizaciju budući da čini osnovu programa Kovaks koji podržavaju UN sa ciljem da vakcine budu dostupne i najsiromašnijim zemljama.

Džonatan Van-Tam, zamenik ministra zdravlja Velike Britanije rekao je na konferenciji za novinare da najnovija odluka o ograničenju upotrebe Astrazeneke neće uticati na tempo imunizacije ako budu isporučene očekivane količine drugih proizvođača uključujući Fajzer i Modernu.

 

Navaljni gubi osećaj u rukama i nogama

- Zdravstveno stanje ruskog opozicionog političara Alekseja Navaljnog se pogoršava i počinje da gubi osećaj u rukama i nogama, rekao je njegov advokat Vadim Kobzev.Navaljni je prošle nedelje započeo štrajk glađu zahtevajući zdravstveni tretman zbog bolova u leđima i nogama.

"Aleksej može sam da hoda. Oseća bol dok hoda. Zabrinjavajuće je jer bolest očigledno napreduje pošto gubi osećaj u nogama, dlanovima i zglobovima", napisao je advokat na Tviteru.

Navaljnom, koji je na izdržavanju zatvorske kazne, su dijagnostifikovane dve diskus hernije, naveo je Kobzev, prenosi BBC.Kobzev je dodao da Navaljnom temperatura često varira i da je izgubio dosta na težini zbog štrajka glađu.

Navaljni je na svom Instagramu naveo da policajci pokušavaju da ga provociraju ostavljajući pečenu piletinu i slatkiše u blizini, dok on štrajkuje glađu.

 

Virdžinija legalizovala marihuanu

- Virdžinija je postala prva država američkog juga koja je legalizovala upotrebu malih količina marihuane u rekreativne svrhe. Senat i Predstavnički dom izglasali su zakon prema kojem odrasli od 1. jula mogu da poseduju marihuanu uprkos snažnom protivljenju republikanskih poslanika.

Guverner Virdžinije iz redova demokrata Ralf Nortam (Ralph Northam) izjavio je da je ta država "ušla u istoriju postavši prva država juga koja je legalizovala posedovanje marihuane".

"Zakoni o marihuani izričito su usmereni na zajednicu ljudi obojene kože, a crnci u Virginiji imaju nesrazmerno veću mogućnost da budu uhapšeni, optuženi i osuđeni", rekao je Nortam.

Nekoliko američkih država, poput Njujorka ili Kolorada, preduzele su slične mere, ali je Virdžinija pionir na američkom jugu, regionu koji je socijalno i politički veoma konzervativan.

Stariji od 21 godine moći će legalno da poseduju nešto više od 28 grama marihuane za ličnu upotrebu, a dozvoljeno je uzgajanje četiri biljke po domaćinstvu.Međutim, pušenje džointa na javnim mestima neće biti dozvoljeno, kao što nije ni konzumacija alkohola.

Proizvodnja i prodaja marihuane neće početi pre 2024. godine.

 

Izrael neće sarađivati sa Sudom u Hagu o mogućim zločinima

- Izrael neće "sarađivati" sa Međunarodnim krivičnim sudom (MKS) u Hagu u istrazi o mogućim ratnim zločinima na palestinskim teritorijama, saopštio je  kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.

"Izrael je odlučio da ne sarađuje sa MKS", navodi se u saopštenju i dodaje da vlada smatra da taj sud nema "legitimitet da otvori istragu" protiv Izraela.

Glavna tužiteljka suda u Hagu Fatu Bensuda (Bensouda) najavila je početkom marta pokretanje istrage o mogućim ratnim zločinima Izraela počinjenim na palestinskim teritorijama.

Istraga se pokreće na zahtev Palestinaca, koji su se pridružili Sudu 2015. godine, pošto su dobili status zemlje nečlanice, posmatrača u Generalnoj skupštini UN.

Očekuje se da će istraga obuhvatiti postupke izraelske vojske u ratu 2014. između ekstremista Hamasa i tokom velikih protesta četiri godine kasnije duž granice pojasa Gaze i Izraela, kada je ubijeno ili ranjeno desetine Palestinaca.

Takođe će se istražiti politika izraelskog naseljavanja Zapadne obale i anektiranog istočnog Jerusalima, teritorija osvojenih u Šestodnevnom ratu 1967. godine na kojima Palestinci planiraju da osnuju svoju nezavisnu državu.

 

Nemačka najavljuje razgovore sa Rusijom o kupovini Sputnjika V

- Nemački ministar zdravlja Jens Špan (Spahn) najavio je  razgovore sa Rusijom u cilju nabavke Sputnjika V ako evropske vlasti odobre tu vakcinu protiv korona virusa.

"U ime Nemačke objasnio sam Savetu ministara zdravlja EU da ćemo bilateralno razgovarati sa Rusijom, pre svega da bismo znali kada i koje količine mogu biti isporučene", rekao je ministar regionalnom javnom radiju VDR.

Svoju odluku je obrazložio objašnjenjem da je Evropska komisija najavila da neće u ime 27 zemalja članica pregovarati o kupovini Sputnjika V kao što je bio slučaj sa drugim vakcinama protiv korona virusa.

Pitanje upotrebe Sputnjika je kontroverzno u Evropi. Francuski ministar spoljnih poslova nedavno je kritikovao Rusiju što je od vakcine stvorila sredstvo "propagande" u svetu.

"Isporuke bi trebalo da uslede u naredna dva do četiri, pet meseci kako bi se zaista promenila trenutna situacija" po pitanju broja vakcina, rekao je Špan koji je kritikovan zbog sporosti kampanje vakcinacije.

Bavarska, najveći nemački region, je saopštila da pregovara o "preliminarnom ugovoru" za dobijanje 2,5 miliona doza ruske vakcine dok se čeka odobrenje Evropske agencije za lekove (EMA).

 

Agencija UN pozdravila nastavak američke pomoći Palestincima

- Agencija UN za pomoć palestinskim izbeglicama (UNRNjA) pozdravila je  nastavak američke pomoći koju je 2018. suspendovao bivši predsednik SAD Donald Tramp.

Generalni komesar UNRNjA Filipe Lazarini (Philippe Lažarini) "pozdravlja nastavak finansiranja i izražava zahvalnost za obnavljanje odnosa agencije i SAD, koje dolazi u kritičnom trenutku".

"UNRNjA i SAD su istorijski partneri... i UNRNjA ne može biti srećnija jer ćemo još jednom udružiti snage sa SAD kako bismo pružili suštinsku pomoć jednima od najugroženijih izbeglica na Bliskom istoku i ispunili naš mandat da svakodnevno edukujemo i pružamo osnovnu zdravstvenu zaštitu milionima izbeglica", rekao je on.

 Vašington je  najavio da će pomoć dostići 235 miliona dolara, odnosno 198 miliona evra.

"Američka pomoć dolazi u kritičnom trenutku, dok nastavljamo da se prilagođavamo izazovima koje donosi pandemija kovid-19. Ohrabrujemo sve države članice da daju svoj doprinos UNRNjA", poručio je Lazarini.

 

Španija odustala od obaveznog nošenja maske na plaži

- Nošenje zaštitnih maski na plaži zbog pandemije korona virusa više neće biti obavezno ukoliko se poštuje držanje distance nakon što je ta mera izazvala negodovanje uoči turističke sezone.

Mera koja je prošle nedelje stupila na snagu, obavezivala je posetioce plaža da nose maske čak i kada sede na peškiru.

Ta odluka je izazvala negodovanje, posebno u primorskim delovima Španije, dok se zemlja koja umnogome zavisi od turizma, priprema za letnju sezonu i zalaže se za uvođenje kovid pasoša.

Vlasti su na kraju odustale od te mere.Od sada će biti dozvoljeno da se skinu maske na plaži "ako se ostaje na određenom mestu i poštuje minimalna udaljenost od 1,5 metara među osobama koje nisu iz istog domaćinstva", saopštilo je sinoć špansko ministarstvo zdravlja.

Međutim, nošenje maske ostaje obavezno tokom šetnje po plaži.Nošenje maske na otvorenom uvedeno je u maju 2020. godine nakon prvog talasa pandemije korona virusa u Španiji.

 

Bajden najavio mere za sprečavanje nasilja vatrenim oružjem u SAD

- Američki predsednik Džozef Bajden (Joseph Biden) osudio je  "epidemiju" nasilja vatrenim oružjem u SAD i najavio nekoliko mera o rešavanju tog pitanja.

"Nasilje vatrenim oružjem u zemlji je epidemija i to je međunarodna sramota", rekao je Bajden i dodao da će jedna od mera biti borba protiv oružja ručne proizvodnje i koja nemaju serijski broj.

Bajden je naložio i izveštaj o trgovini oružjem u SAD od 2000. godine.Predsednik SAD je rekao da bi trebalo zabraniti puške koje se često koriste u oružanim napadima, a to je ranije u nekoliko navrata pominjao i bivši predsednik Barak Obama (Barack).

Bajden je imenovao Dejvida Čipmena (David Ćipman), zagovornika strožih propisa o oružju, na čelo savezne agencije o vatrenom oružju (ATF).Prema podacima sajta o nasilju (Gun Violence Arćive), u SAD je 2020. godine iz vatrenog oružja poginulo više od 43.000 ljudi. Taj broj uključuje i samoubistva.

Od početka godine, više od 11.000 osoba je ubijeno iz vatrenog oružja.

 

Velika sudska pobeda Gugla nad Oraklom u sporu oko autorskih prava

- Tehnološki džin Gugl (Google) odneo je značajnu pobedu na američkom Vrhovnom sudu koji je presudio da nije prekršio autorska prava kompanije Orakl (Oracle) korišćenjem delova njegovog softvera za razvoj sistema koji je u osnovi većine pametnih telefona u svetu.

Dok je presuda pozdravljena kao pobeda programera i potrošača, desetogodišnji slučaj je mimo tehnološke industrije sa zabrinutošću praćen i u drugim oblastima u kojima poslovanje zavisi od zaštite autorskih prava, prenosi danas Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svetskih medija.

Vrhovni SAD u ponedeljak je doneo veliku pobedu Guglu presudom da upotrebom softverskog koda Orakla za pravljenje svog operativnog sistema Android nije prekršio zakon o autorskim pravima, ukazuje Rojters (Reuters).

Sudije Vrhovnog suda time su poništile presudu nižeg suda da uključivanje Oraklovog softverskog koda u Android, koji pokreće više od 70 odsto pametnih telefona u svetu, ne predstavlja fer korišćenje prema američkom zakonu o autorskim pravima.

Dva tehnološka diva iz Kalifornije s ukupnim godišnjim prihodom preko 175 milijardi dolara u sukobu su otkada je Orakl 2010. tužio Gugl za kršenje autorskih prava, navodeći da je plagirao njegov softver Džava (Java) kopiranjem 11.330 linija računarskog koda, kao i načinom koji je organizovan, kako bi napravio Android sistem i ostvario milijarde dolara prihoda.

Presuda Vrhovnog suda poštedela je Gugl plaćanja velike odštete Oraklu koji je tražio više od osam milijardi dolara, mada je po nekim procenama, ukazuje Rojters, taj iznos mogao dostići 20 milijardi dolara, pa čak i 30 milijardi.

S druge strane, grupe u tehnološkoj industriji pozdravile su presudu navodeći da bi pobeda Orakla sprečila konkurenciju otežavanjem upotrebe programskih elemenata koji omogućavaju interoperabilnost digitalnih uređaja.