BLIC VESTI

Toronto, 
20. April 2021.
Novine Toronto, broj 
1675

Iran: Osumnjičeni za eksploziju u nuklearnom postrojenju pobegao iz zemlje

- Iranska državna televizija objavila je indentitet osumnjičenog za eksploziju u kojoj je oštećena centrifuga u nuklearnom postrojenju Natanc i navela da je on pobegao iz zemlje.Osumnjičen je Reza Karimi čiju je fotografiju objavila televizija uz nalog, koji liči na Interpolovu crvenu poternicu, za njegovo hapšenje.

U Interpolovoj bazi podataka koja je dostupna javnosti još nema obaveštenja o nalogu za hapšenje Karimija.Interpol sa sedištem u Lionu nije odgovorio na zahtev Asošiejted presa za komentar.

Iran je za eksploziju koja se dogodila prošle nedelje okrivio Izrael.Iran je započeo obogaćivanje uranijuma do 60 odsto čistoće, što je najveći nivo do sada.To može izazvati porast tenzija jer su u toku pregovori o opstanku međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu potpisanog 2015. godine.

 

Migel Dijas-Kanel izabran na čelo Komunističke partije Kube

- Kubanski predsednik Migel Dijas-Kanel izabran je  za prvog sekretara Komunističke partije Kube čime je preuzeo dužnost od Raula Kastra koji se povlači iz političkog života, saopštila je danas ta partija.

"Migel Dijas-Kanel Bermudes izabran je za prvog sekretara Centralnog komiteta Komunističke partije Kube na osmom Kongresu partije", saopštila je partija preko Tvitera na kraju izbora.

Osamdesetdevetogodišnji Raul Kastro je najavio da se povlači sa čela stranke i on će danas zvanično predati dužnost svom nasledniku. Dijas-Kanel je ranije rekao da će nastaviti sa istim smernicama partije.Odlaskom Raula Kastra završava se era Kastrovih. Fidel i Raul Kastro su vodili Kubu skoro 60 godina i od tog ostrva su napravili glavnog aktera tokom Hladnog rata uspevajući da zadrže komunistički režim uprkos nestanku saveznika, Sovjetskog saveza.

Fidel Kastro preminuo je 25. novembra 2016, u 91. godini. Sahranjen je na groblju u gradu Santijago de Kuba, gde je počela kubanska revolucija.

 

Na Filipinima evakuisano više od 68.000 ljudi zbog tajfuna

- Više od 68.000 ljudi evakuisano je iz predostrožnosti na Filipinima zbog poplava koje je izazvao tajfun približavajući se obali, saopštile su danas tamošnje vlasti.

Tajfun Surigae je, prema poslednjim podacima, na 235 kilometara udaljen od obale, ali se ne očekuje da će pogoditi obalu Filipina.

Zvaničnik državne meteorološke službe Visente Malano je rekao da područje visokog pritiska između Kine i Japana sprečava tajfun da pogodi filipinsku obalu.

Međutim, nevreme izazvano tajfunom je prouzrokovalo poplave i nestanak struje u 22 filipinska sela.Više od 18.000 porodica, odnosno 68.490 ljudi evakuisano je u skloništa iz predostrožosti.

Zvaničnici kažu da će biti otvoreno još skloništa kako bi se osigurala distanca zbog zaraze korona virusom.Filipini su sa 945.745 zaraženih i 16.048 žarište korona virusa u jugoistočnoj Aziji.

 

Ruska zatvorska služba: Navaljni će biti hospitalizovan

- Ruski opozicionar Aleksej Navaljni, koji treću nedelju za redom štrajkuje glađu, biće prebačen iz zatvora u bolnicu, saopštila je ruska zatvorska služba (FSIN).

Lekar Jaroslav Ašikmin, koji leči Navaljnog, pre dva dana je rekao da se zdravstveno stanje kritičara Kremlja naglo pogoršava i da je životno ugrožen.

Dodao je da prema rezultatima on ima povišen nivo kalijuma što može da dovede do srčanog udara i povišen nivo kreatinina, što ukazuje na oštećenje bubrega.

"Naš pacijent može da umre svakog trenutka", napisao je on na Fejsbuku.FSIN u saopštenju navodi da će Navaljni biti prebačen u bolnicu za zatvorenike koja se nalazi u drugom zatvoru u regionu Vladimir (severoistočno od Moskve).

Dalje navode da je zdravstveno stanje Navaljnog "zadovoljavajuće" i da je pristao da uzima vitaminsku terapiju.Navaljni (44) je počeo štrajk glađu pre više od tri nedelje, u znak protesta što mu zatvorske vlasti ne dozvoljavaju da ga pregleda privatni lekar, zbog bolova u leđima i gubitka osećaja u nogama.

 

Putovanja između Australije i Novog Zelanda bez karantina, prvi put posle više od godinu dana

- Putovanja iz Australija za Novi Zeland su moguća bez karantina, posle više od godinu dana zabrane zbog pandemije korona virusa.

Ukidanje ograničenja je olakšanje za porodice koje su dugo bile razdvojene zbog pandemije korona virusa kao i za turistički sektor.

Za danas je više hiljada putnika rezervisalo letove između Australije i Novog Zelanda.

Obe zemlje uspešno su zaustavile širenje virusa.

Premijerka Novog Zelanda Džasinda Arden rekla je da zdravstveni zvaničnici veruju da je rizik prenošenja virusa iz Australije nizak i da su putovanja sada bezbedna.

Australija je prethodno dozvolila Novozelanđanima da dolaze u tu zemlju bez boravka u karantinu, ali je Novi Zeland imao oprezniji pristup i od putnika iz Australije zahtevao da provedu u karantinu dve nedelje po dolasku.

 

Blinken: SAD će sprečiti napade iz Avganistana posle povlačenja vojnika

- SAD će zadržati sredstva za sprečavanje terorističkog napada koji bi bio pokrenut sa teritorije Avganistana, uprkos povlačenju svojih vojnika do 11. septembra, izjavio je danas šef američke diplomatije Entoni Blinken (Anthony).

"Imaćemo sredstva da sprečimo terorističke pretnje iz Avganistana. Moći ćemo to da vidimo u stvarnom vremenu i da delujemo", rekao je u Blinken za američku televiziju Ej Bi Si (ABC).

Američki predsednik Džozef Bajden (Joseph Biden) izjavio je u sredu da će povlačenje američkih vojnika biti završeno do 11. septembra, na 20. godišnjicu terorističkih napada na SAD.

Avganistan je tada služio kao pozadinska baza za Al-Kaidu za pokretanje napada na američku teritoriju.

Blinken je rekao da će se SAD zaštiti od moguće ponovne pojave terorističke organizacije Al Kaide u Avganistanu.

 

U Lisabonu protest pristalica ekstremno desničarske stranke Čega

- Nekoliko hiljada ljudi okupilo se u Lisabonu na poziv populističke stranke Čega koja protestuje zbog zahteva da bude zabranjena ta politička formacija ekstremne desnice.

Demonstranti su nosili natpise - "Sramota" i "Za slobodu izražavanja, protiv korupcije" i uzvikivali "Portugal".

Skup je održan uz jako prisustvo policije, a demonstranti su došli iz raznih krajeva zemlje.

Bivša kandidatkinja socijalista na predsedničkim izborima, socijalistkinja Ana Gomeš (Gomes), zatražila je zabranu stranke i u februaru je podnela sudu zahtev da istraže izvore finansiranja te stranke.

Ana Gomeš, poznata kao borac protiv korupcije, ocenila je da stranka ima ksenofobične ideje koje su u suprotnosti sa Ustavom.

U drugoj četvrti Lisabona održan je skup pristalica antifašizma protiv ekstremne desnice u Portugalu.

 

Makron se založio za pomirenje sa Alžirom

- Francuski predsednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) izrazio je danas volju za pomirenjem uspomena između Francuza i Alžiraca uprkos "određenom otporu" u Alžiru.

"Verujem da tu volju široko deli predsednik Alžira Abdelmadžid Tebun (Abdelmađid) Tebboune. Tačno je da treba da sa računa i na određeni otpor", rekao je Makron za list Figaro (Le Figaro).

Francuski predsednik je ocenio kao neprihvatljivu izjavu nedavnu alžirskog ministra rada Hašemija Džaabuba (Haćemi Đaaboub) koji je rekao da je Francuska "tradicionalni i večiti neprijatelj" Alžiraca.

Tradicionalno osetljivi odnosi Francuske i Alžira nedavno su zahladneli posle odlaganja putovanja francuskog premijera Žana Kasteksa (Jean Castedž) Alžiru.

Od kraja rata za nezavisnost Alžira 1962. godine, Francuska i Alžir održavaju istovremeno bliske i složene odnose uz pozadinu burnog pomirenja.

Te dve zemlje imaju jake ekonomske veze, dobru saradnju obaveštajnih službi, ali bolnu kolonijalnu prošlost. A u Francuskoj živi i velika alžirska zajednica.

 

Bajden i Suga potvrdili američko-japansko partnerstvo u odnosu prema Kini

- Američki predsednik Džozef Bajden i japanski premijer Jošihide Suga potvrdili su na sastanku u Vašingtonu partnerstvo dve zemlje i istakli da će se zajedno suočiti sa izazovima koje je postavila Kina.

Bajden i Suga sastali su se juče u Beloj kući i to je bio prvi samit američkog predsednika sa jednim od lidera stranih država od inauguracije u januaru.

Bajden i Suga su pokušali da obnove savezništvo dve zemlje koje je bilo narušeno za vreme mandata američkog predsednika Donalda Trampa.

Na konferenciji za novinare u Rouz gardenu, Bajden je rekao da će se SAD i Japan zajedno suočiti sa izazovima koje je postavila Kina i njenim pokušajima da dominira Indo-pacifičkim regionom.

Suga je pozvao na mir i stabilnost na Tajvanu i pozvao Kinu, čija sporna pretenzija na Tajvan predstavlja potencijalnu tačku sukoba u regionu, da zajedno sa SAD mirno reše spor.

Bajdenova administracija je kao osnovni izazov spoljne politike označila odnos prema Kini i Indo-Pacifiku.

Odluka Bajdena da povuče američke trupe iz Avganistana doprineće većoj posvećenosti administracije istočnoj Aziji.

 

Turska zabranila upotrebu kriptovaluta

- Turska centralna banka zabranila je upotrebu kriptovaluta, kao što je bitkoin, za plaćanje stvari i usluga, objavljeno je danas u Službenom glasniku te zemlje.

Sve više Turaka koristi kriptovalute kako bi zaštitili svoju ušteđevinu od rastuće inflacije i pada turske valute.Centralna banka je postupak objasnila rekavši da je transakcija kriptovalutama veoma rizična.

"Imovina u kriptovalutama nije podložna nikakvim mehanizmima regulacije i nadžora centralnog regulatornog telu. Njihove tržišne vrednosti mogu biti veoma promenljive", navela je banka.

Jedan od razloga je i mogućnost nelegalnog korišćenja tih sredstava zbog "anonimnih struktura".Odluka će na snagu stupiti 30. aprila.

 

Iran započeo obogaćivanje uranijuma na 60 odsto, što je dosad najviši nivo

- Iran je započeo obogaćivanje uranijuma do 60 odsto čistoće, nakon eksplozije u postrojenju Natanz, rekao je predsednik parlamenta Mohamad Bager Kalibaf

Ovo može izazvati porast tenzija jer su u toku pregovori o opstanku međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu potpisanog 2015. godine.

Posle eksplozije u nedelju u iranskoj fabrici za obogaćivanje uranijuma za koju je Teheran okrivio Izrael, Iran je objavio da će povećati obogaćivanje uranijuma na 60 odsto.

Organizacija za atomsku energiju Irana, civilni deo nuklearnog programa, nije potvrdila ovu informaciju, a nejasno je zašto ju je objavio Kalibaf, inače potencijalni predsednički kandidat na predstojećim izborima u junu.

Iako je 60 odsto najviši nivo koji je Iran postigao dosad i dalje nije dovoljno za pravljenje nuklearnog oružja koje zahteva obogaćivanje urana od 90 odsto.

Sporazum ograničava Iran na 3,67 odsto.

Nemačka, Francuska i Velika Britanija su nakon najava o obogaćivanju uranijuma izrazile veliku zabrinutost smatrajući da proizvodnja visoko obogaćenog uranijuma predstavlja važnu fazu ka proizvodnji nuklearnog oružja.

Sporazum je Iran potpisao 2015. godine sa te tri evropske zemlje, kao i sa SAD, Rusijom i Kinom. Sporazum je poljuljan jednostranim povlačenjem SAD 2018. godine i njihovom ponovnom uvođenju sankcija Iranu.