BLIC VESTI

Toronto, 
11. Maj 2021.
Novine Toronto, broj 
1681

Ostaci kineske rakete pali u Indijski okean

- Veliki komad kineske rakete raspao se  iznad Indijskog okeana, saopštila je kineska svemirska agencija posle velikih spekulacija oko toga gde bi ostaci rakete od 18 tona mogli da padnu.

Kineska agencija navela je prema praćenju i analizi da je prvi deo rakete "Dugi marš 5B" ušao u atmosferu u 10.24 po lokalnom vremenu (4.24 po srednjoevropskom vremenu), i dala koordinate lokacije u Indijskom okeanu blizu Maldiva.

Kako je objavila agencija veći deo tog komada je sagoreo i uništen je pri ulasku u atmosferu.

Kineske vlasti su ranije navele da nekontrolisani povratak dela rakete "Dugi marš 5B", koji je 29. aprila u orbitu lansirao prvi modul buduće kineske svemirske stanice Tjanhe, može da bude rizičan.

Centar Spejs trek (Space-Track) koji koristi američke vojne podatke takođe je potvrdio da su delovi rakete ušli u atmosferu."Svi koji prate povratak rakete Dugi marš 5B mogu da se opuste. Raketa je pala", napisano je u Tviter poruci.

Povratak komada rakete odgovara predviđanjima stručnjaka koji su rekli da su velike šanse da će pasti u vodu pošto je planeta pokrivena 70 odsto vodom.Međutim nekontrolisan ulazak u zemljinu atmosferu predmeta te veličine izazvao je zabrinutost oko moguće štete ili žrtava uprkos maloj statističkoj mogućnosti.

Američki ministar odbrane Lojd Ostin rekao je ove nedelje da njegova zemlja nema nameru da uništi raketu, ali je ipak dao k znanju da Kina nije dovoljno pažljivo isplanirala njeno lansiranje.

Kina poslednjih decenija ulaže miljarde evra u svoj svemirski program.

 

Oko 40 odsto Francuza smatra da stranka Marin Le Pen nije pretnja za demokratiju

- Francuzi, njih 42 odsto, smatra da ekstremno desničarska stranka Nacionalno okupljanje (RN) "ne predstavlja pretnju za demokratiju" i 24 odsto misli da bi liderka te stranke Marin Le Pen (Marine) bila "dobar predsednik Republike".

Tačno 42 odsto Francuza smatra da RN ne predstavlja pretnju za demokratiju, što je porast poverenja u odnosu na prošlu godinu, navodi se u anketi koju su danas preneli pariski list Mond (Le Monde) i javni radio Frans enfo (France Info).

Prema tom istraživanju, 49 odsto ispitanika ipak smatra da RN predstavlja opasnost za demokratiju, i 62 odsto se ne slaže sa idejama te stranke.

Što se tiče liderke stranke Marin Le Pen, 24 odsto misli da bi ona bila dobar predsednik države. Le Penova je ranije najavila da će se kandidovati na predsedničkim izborima zakazanim naredne godine u Francuskoj.

Ona je na prethodnim izborima u drugom krugu izgubila od sadašnjeg predsednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron).

 

EU nije obnovila porudžbinu vakcine Astrazeneke

- Evropski komesar za unutrašnju trgovinu Tijeri Breton (Thierry) izjavio je  da Evropska unija (EU) nije obnovila porudžbinu vakcina protiv korona virusa proizvođača Astrazeneka (AstraZeneca) posle isteka ugovora krajem juna.

"Nismo obnovili porudžbinu za period posle juna. Posmatramo i videćemo šta će biti", rekao je Breton za pariski list Mond (Le Monde) i radio Frans enter (France Inter).

Evropska komisija je ranije pokrenula sudski spor protiv Astrazeneke zbog dugih odlaganja isporuke doza vakcine protiv korona virusa.

 

Norveški stručnjaci ne preporučuju vakcine Astrazeneka i Džonson

- Komisija stručnjaka koju je norveška vlada formirala da bi odlučila o upotrebi vakcina protiv korona virusa Astrazeneka i Džonson i Džonson (Johnson &amp Johnson),  je preporučila da se odustane od njih zbog pojave neželjenih efekata.

 "Ne preporučujemo upotrebu adenovirusnih vektorskih vakcina u nacionalnom programu imunizacije i to, naravno, zbog ozbiljnih neželjenih efekata", izjavio je šef komisije Lars Vorland predajući

izveštaj. Ministar zdravlja Bent Heje, kome je predat izveštaj, još ne zna stav vlade o tim vakcinama.

Norveška je 11. marta obustavila upotrebu Astrazenekine vakcine kako bi ispitala neželjene efekte, koji su retki, ali potencijalno ozbiljni.Za sada je susedna Danska jedina zemlja u Evropi koja je zvanično odustala od vakcina Astrazeneka i Džonson.

 

Francuska verovatno neće proširiti vakcinaciju Astrazenekom na mlađe od 55 godina

- Kampanja vakcinacije Astrazenekom u Francuskoj "verovatno" neće biti proširena na mlađe od 55 godina, rekao je danas ministar zdravlja Olivije Veran (Olivier).

Francuske zdravstvene vlasti su sredinom marta ograničile upotrebu Astrazenekine vakcine protiv korona virusa na starije od 55 godina zbog retkih slučajeva atipične tromboze i poremećaja koagulacije.

Upitan na televiziji da li vlada razmišlja o proširenju upotrebe vakcine na mlađe od 55 godina, Veran je odgovorio: "Verovatno ne u ovom trenutku".

Francuski ministar je rekao i da čeka odgovor nacionalnog tela za zdravlje (HAS) o mogućnosti da se svima, bez obzira na starosnu dob, omogući vakcinacija Astrazenekom, uz potpisivanje dokumenta o odricanju od odgovornosti.

Francuski premijer Žan Kasteks (Jean Castedž) pozvao je u subotu oko 13 miliona Francuza starijih od 55 godina koji nisu primili vakcinu protiv korona virusa, da se vakcinišu "svim vakcinama, a posebno Astrazenekom".

"Vlasti u Francuskoj, kao i drugde, jednoglasne su da nema opasnosti za starije od 55 godina. Pozivam vas da se vakcinišete svim vakcinama, posebno Astrazenekom", rekao je Kasteks.

Od početka vakcinacije Astrazenekom, u Francuskoj je registrovano "30 slučajeva, uključujući devet smrtnih ishoda" zbog tromboze, od više od 3.855.000 doza datih 29. aprila, podaci su francuske Agencije za lekove.

 

Papa Franja pozvao na okončanje nasilja u Jerusalimu

- Papa Franja pozvao je  na okončanje nasilja u Jerusalimu dan pošto je u tom Svetom gradu u novim sukobima povređeno više od 90 ljudi."Nasilje samo rađa nasilje. Hajde da zaustavimo te sukobe", poručio je papa Franja posle nedeljene molitve.

Poglavar Rimokatoličke crkve je istakao da sa posebnom zabrinutošću prati razvoj događaja u Jerusalimu.On je pozvao strane u sukobu da osiguraju da "multiverski i multikulturalni indentitet Svetog grada bud poštovan i da preovlada bratstvo".

Napetost se danas oseća u istočnom Jerusalimu, delu grada koji je Izrael anektirao pošto ga je osvojio u Šestodnevom ratu 1967. godine, gde je u petak povređeno više od 200 Palestinaca i 18 izraelskih policajaca u najvećim sukobima palenstinskih demonstranata i izraelske policije posle nekoliko godina.

Sukobi su izbili na Brdu hrama, odnosno Haram al Šarifu ( Uzvišenom utočištu), kako to mesto zovu muslimani i gde se nalazi džamija Al Aksa, kada su se palestinski vernici okupili za iftar, prekid dnevnog posta u svetom mesecu Ramazanu.

 

Oland: Problem francuske levice je što ne nudi ništa

- Bivši francuski predsednik iz redova socijalista Fransoa Oland (François Hollande) rekao je da je "problem" francuske levice u tome što "ne nudi ništa" i pozvao socijaliste da prvo definišu "program" oko kojeg bi trebalo da se izgradi savez za predsedničke izbore 2022. godine.

"Levica ne nudi ništa, u tome je problem. Ona i dalje pokušava da nađe nekakav savez, da dovede do nekakvog sastanka, da obezbedi dogovor, a u stvari se ni oko čega ne slaže", rekao je Oland za javni radio France Inter.

Bivši šef države je govorio povodom 40 godina od pobede socijaliste Fransoa Miterana (Francois Mitterran) na predsedničkim izborima 1981. godine i tri nedelje nakon sastanka predstavnika levice i ekologa povodom predsedničkih izbora naredne godine.

Lideri levice složili su se da se sastanu krajem maja kako bi razgovarali o programu.

"Ono što ja predlažem", kako je rekao Oland, jeste da se "napravi projekat, program i otvori se za diskusiju, sa partnerima, sa Francuzima", jer "prvi politički potez jesu ideje, predlog, a ne samo kombinacije, aranžmani, okrugli stolovi".

Dakle, "prvi potez je napraviti projekat, drugi predložiti razgovore, treći imati političku snagu koja u prvom krugu donosi najviše glasova i na kraju ujedinjenje", rekao je Oland.

 

Nema naznaka da je potrebna nova formula za vakcinu Fajzer/Biontek

- Nemačka laboratorija Biontek saopštila je  da je njena vakcina efikasna protiv različitih sojeva korona virusa pošto nijedna studija u ovoj fazi ne ukazuje na potrebu za novom formulom. "Do danas nema naznaka da je neophodna adaptacija trenutne vakcine Biontek protiv glavnih identifikovanih sojeva", saopštila je laboratorija, dodajući da ipak razvija "sveobuhvatnu strategiju za suočavanje sa tim sojevima ukoliko bude potrebno u budućnosti".

Laboratorija navodi da je u martu počela testiranje "modifikovane verzije" postojeće vakcine."Cilj ove studije je da istražimo put koji bi Biontek i Fajzer sledili ako bi se SARS-CoV-2 dovoljno promenio da zahteva ažuriranje vakcine", dodaje se u saopštenju.

U toku je procena kako bi se video uticaj moguće treće doze na produženje imuniteta i zaštitu od sojeva korona virusa.Izvršni direktor Bionteka Ugur Sahin rekao je u aprilu da je vakcina efikasna protiv indijske varijante korona virusa.

Vakcina Biontek/Fajzer prva je dobila odobrenje na Zapadu i isporučuje je u više od 90 zemalja širom sveta.

Laboratorija planira da poveća proizvodnju kako bi dostigla tri milijarde doza do kraja godine, u odnosu na 2,5 milijarde doza koliko je ranije planirano.

 

Putin na vojnoj paradi čestitao Dan pobede nad fašizmom

- Predsednik Rusije Vladimir Putin čestitao je  državljanima te zemlje Dan pobede nad fašizmom na početku tradicionalne vojne parade u Moskvi.

Predsednik Rusije je rekao da je pobeda od kolosalnog značaja."Uvek ćemo pamtiti da je veličanstvenu pobedu nad nacizmom ostvario sovjetski narod", rekao je Putin i pozvao na minut ćutanja za žrtve.

Poručio je da je sovjetski narod izrekao istorijsku presudu nacizmu i pobedio ga.Parade povodom pobede nad fašizmom biće danas održane i u 27 ruskih gradova.

Početak parade u Moskvi označila su zvona Spaske kule na Crvenom trgu.Paradu je predvodio vrhovni komandant Kopnene vojske general armije Oleg Saljukov koji je predao ministru odbrane Sergeju Šojguu, a Šojgu je podneo izveštaj predsedniku Putninu.

Na Crvenom trgu defilovaće 12.500 vojnika i 190 jedinica naoružanja, vojne i specijalne tehnike i 76 aviona i helikoptera.

 

Vladajući škotski nacionalisti bez apsolutne većine

- Vladajuća Škotska nacionalna partija (SNP), koja se zalaže za nezavisnost od Velike Britanije, pobedila je na četvrtim uzastopnim parlamentarnim izborima u Škotskoj, ali gotovo izvesno neće imati apsolutnu većinu.

To bi moglo da zakomplikuje planove te partije da održi novi referendum o nezavisnosti Škotske.Posle objavljenih rezultata za 68 izbornih jedinica, SNP je osvojila 57 od 129 mandata i izvesno je da će produžiti dominaciju škotskom politikom.

Međutim, ta stranka škotske premijerke Nikole Stardžon gotovo izvesno neće imati 65 poslanika, potrebnih za samostalno formiranje vlade.

Na osnovu najnovijih rezultata, Bi-Bi-Si prognozira da će SNP na kraju imati 63 mandata u parlamentu.Stardžon je večeras priznala da neće imati apsolutnu većinu, ali da uprkos tome legitimitet referenduma o nezavisnosti neće biti doveden u pitanje.

 

EU platila kauciju za oslobađanje gruzijskog opozicionara

Evropska unija saopštila je danas da je platila kauciju za oslobađanje gruzijskog opozicionara Nika Melije, u nadi da će se time okončati politička kriza koja potresa tu zemlju na Kavkazu.

Delegacija EU u Gruziji je u saopštenju navela da je isplaćena kaucija u protivvrednosti od 9.550 evra da se obezbvedi oslobađanje Melije iz pritvora, dodajući da je to "važna faza u okončanju političke krize u Gruziji".

Za sada se ne zna kada će Melija, vođa Ujedinjenog nacionalnog pokreta, glavne opozicione snage u zemlji, biti pušten.

Melija se suočava sa optužbama za podsticanje nasilja tokom protesta 2019. godine, uhapšen je u februaru u policijskoj operaciji u prostorijama njegove stranke gde se zatvorio.

Hapšenje ove istaknute gruzijske političke figure dodatno je pogoršalo krizu koja potresa zemlju od parlamentarnih izbora u oktobru 2020. godine.

Vladajuća stranka Gruzijski san pobedila je na izborima, ali je Ujedinjeni nacionalni pokret odbio da prizna poraz i zatražio nove izbore.

Evropska unija je kao medijator sredinom aprila izdejstvovala sporazum opozicije i vladajućeg Gruzijskog sna kojim se predviđaju pravosudne i parlamentarne reforme radi veće transparentnosti ali je opozicija uslovila njegovu primenu oslobađanjem Melije.