BLIC VESTI

Toronto, 
27. Avgust 2021.
Novine Toronto, broj 
1699

Nemačka kancelarka: Svet treba da nastavi dijalog sa talibanima

Nemačka kancelarka Angela Merkel ocenila je da medjunarodna zajednica treba da nastavi "dijalog" sa talibanima koji su na vlasti u Avganistanu kako bi se očuvalo ono što je postignuto u Avganistanu posle rasporedjivanja snaga NATO-a.

"Naš cilj je očuvanje što je više moguće promena koje smo napravili poslednjih 20 godina u Avganistanu", rekla je Merkelova u obraćanju poslanicima Bundestaga.

Prema njenim rečima, medjunarodna zajednica takodje mora da vodi dijalog o tome sa talibanima. "Talibani su stvarnost u Avganistanu. Ta nova stvarnost je gorka ali mi moramo da se suočimo s tim", rekla je nemačka kancelarka.

Merkelova izrazila je čvrsto uverenje da "nikakvo nasilje, da nikakva ideologija ne može zaustaviti težnju za pravdom i mirom".

 

U Pariz stiglo 300 Avganistanaca evakuisanih iz Kabula

Više od 300 Avganistanaca evakuisanih iz Kabula stiglo je danas u Pariz sa dva vojna leta iz Abu Dabija, saopštili su izvori bliski francuskoj vojsci. Prvi avion sleteo je oko 3.00 na pariski aerodrom Roasi Šarl de Gol(Roissy Charles-de-Gaulle) sa 240 ljudi, uglavnom Avganistanaca, kao i 22 Francuza i jednog Britanca.

Drugi avion je sleteo u 8.40 takodje na pariski aerodrom, sa oko 100 ljudi, medju kojima su Avganistanci i Francuzi. Francuska je od 15. avgusta evakuisala više od 2.000 ljudi iz Kabula.

Za razliku od drugih zemalja NATO-a, Francuska nije vojno prisutna u Avganistanu od 2014. godine, tako da je ranije vratila saradnike koji su radili za vojsku.

To povlačenje oko 800 ljudi sprovedeno je od 2014. do 2019. godine.

 

Predsednik Filipina biće kandidat za mesto potpredsednika

Filipinski predsednik Rodrigo Duterte biće kandidat za potpredsednika na izborima predvidjenim naredne godine, saopštila je njegova stranka posle višemesečnih spekulacija o njegovoj mogućoj kandidaturi.

Duterte, predsednik Filipina od 2016. godine, nagovestio je ranije da bi se možda kandidavao za drugi mandat, čak i ako to zabranjuje Ustav. "Predsednik Rodrigo Duterte pristao je da se žrtvuje, čuo je negodovanje stanovništva tako da će se kandidovati za potpredsednika 2022. godine uz podršku stranke PDP-Laban", navodi se u saopštenju te stranke.

Očekuje se da će stranka podržati i desnu ruku Dutertea, senatora Kristofera Lorensa (Christopher Lawrence) kao predsedničkog kandidata.

 

Holandski demonstranti palili gume ispred vojne baze sa evakuisanim Avganistancima

Holandski demonstranti su palili automobilske gume ispred vojne baze u centralnom delu zemlje, u koju su smešteni Avganistanci evakuisani iz Kabula. Policija je rasterala demonstrante koji su se sinoć okupili ispred baze u selu Harskamp, 85 kilometara istočno od Amsterdama.

Policajci nisu uhapsili niti pisali kazne nikome od demonstranata.

U Holandiju su prethodnih dana stigle stotine Avganistanaca iz Kabula i oni su smešteni u tri vojne baze. Baza u Harskampu može da primi do 800 ljudi.

 

Putin i Si razgovarali telefonom o situaciji u Avganistanu

Predsednici Rusije i Kine, Vladimir Putin i Si Djinping, razgovarali su telefonom o situaciji u Avganistanu. Kremlj je saopštio da su dva lidera izrazila spremnost da pojačaju napore u borbi protiv terorističkih pretnji i trgovine drogom iz Avganistana.

Putin i Si su, kako se navodi, naglasili značaj osiguranja mirnog rešenja u Avganistanu i sprečavanja širenja nestabilnosti na susedne zemlje.

Složili su se da iskoriste potencijal Šangajske organizacije za saradnju, bezbednosnog pakta u kojem dominantnu ulogu imaju Rusija i Kina, a koji uključuje i bivše sovjetske države Centralne Azije.

Prema navodima kineskih medija, Si je istakao da Peking vodi politiku nemešanja u unutrašnje poslove Avganistana i da je voljan da ojača komunikaciju i koordinaciju sa svim stranama u medjunarodnoj zajednici, uključujući Rusiju.

 

Kamala Haris: Kina i dalje vrši pritisak u Južnokineskom moru

Američka potpredsednica Kamala Haris (Harris) optužila je danas kineske vlasti da nastavljaju sa pritiscima i zastrašivanjem zemalja oko Južnokineskog mora. "Peking nastavlja da vrši pritisak i zastrašuje i da sebi daje pravo na veći deo Južnog kineskog mora", rekla je Kamala Haris u govoru u Singapuru u kojem je detaljno opisala spoljnopolitičke ciljeve američke administracije u Aziji.

Prema njenim rečima, postupci Pekinga i dalje podrivaju medjunarodni poredak zasnovan na zakonima, i ugrožavaju suverenitet drugih nacija. Peking smatra da je celokupno Južnokinesko more deo kineske teritorije, ali delove tog mora svojim smatraju i Vijetnam, Filipini, Tajvan, Malezija i Brunei. Kina je od 2013. ubrzala stvaranje veštačkih ostrva, na kojima gradi zgrade, luke i piste dovoljno duge za bombardere i borbene avione.

O povlačenju američkih vojnika, potpredsednica SAD je rekla da je odluka predsednika Džozefa Bajdena (Joseph Biden) "hrabra i dobra". Posle Singapura, Kamala Haris putuje u posetu Vijetnamu.

 

Kineske vlasti: SAD žele da uspostave svoju hegemoniju

Kineske vlasti optužile su SAD da žele da uspostave svoju hegemoniju, odgovarajući na kritike američke potpredsednice Kamale Haris (Harris) koja je s u Singapuru rekla da Kina nastavlja sa pritiscima i zastrašivanjem zemalja oko Južnokineskog mora.

"Peking nastavlja da vrši pritisak i zastrašuje i da sebi daje pravo na veći deo Južnog kineskog mora", rekla je Kamala Haris u govoru u Singapuru u kojem je detaljno opisala spoljnopolitičke ciljeve američke administracije u Aziji.

Kineska diplomatija odgovorila je da SAD nastavljaju sa klevetanjem, ugnjetavanjem i zastrašivanjem drugih zemalja bez "plaćanja ikakve cene". "SAD uvek imaju pravo da pravdaju sopstveni egoizam i uspostavljaju svoju hegemoniju", izjavio je neimenovani portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova.

 

Podmetnuti požari uništavaju zaštićena ekološka područja u Boliviji

Gotovo 600.000 hektara zemlje spaljeno je na istoku Bolivije, dok je 64 odsto ekološko zaštićenog područja uništeno u uglavnom podmenutnim požarima, saopštile su tamošnje vlasti. U Boliviji je aktivno oko 20 požara, a pogodjeno je sedam zaštićenih područja. Za dva dana je izgorelo 200.000 hektara, navele su u ponedeljak vlasti. Većina požara se nalazi u regionu izmedju severnog dela Amazonije, ravnica Čako na jugu, i Pantanala koji važi za najveće močvarno područje na svetu.

Pantanal je zaštićeno područje bogato biljnim i životinjskim vrstama, i od 2000. godine se nalazi na spisku svetske baštine Organizacije UN za obrazovanje, kulturu i nauku (UNESKO).

Takodje je pogodjen region nacionalnog parka koji je veličine Belgije.

Vlasti su navele da je većina požara podmetnuta. U Boliviji i drugim južnoameričkim zemljama šume se često spaljuju kako bi bile pretvorene u poljoprivredna područja.

 

Predsednik Tunisa produžio zamrzavanje rada parlamenta

Predsednik Tunisa Kais Sajed (Saied) odlučio je da produži "do daljeg" zamrzavanje rada parlamenta, čije su aktivnosti obustavljene 25. jula, saopštilo je kasno sinoć predsedništvo. Sajed je izdao ukaz kojim se "do daljeg produžavaju vanredne mere zamrzavanja rada parlamenta i ukidanja imuniteta svim poslanicima", navodi se u saopštenju.

Zamrzavanje rada parlamenta prvobitno je trebalo da traje 30 dana, a tom odlukom Sajed ima proširena ovlašćenja. Predsednik Tunisa je tada smenio premijera Išema Mešišija (Hichem Mechichi) i rekao da će on preuzeti rad vlade do imenovanja novog premijera.

Analitičari i protivnici predsednika ocenili su te mere kao državni udar. Sajed još nije imenovao novu vladu.

 

Japan usvojio privremeni plan o ispuštanju vode iz Fukušime

Japanska vlada usvojila je danas privremeni plan za ispuštanje u more prečišćene, ali još uvek radioaktivne vode iz nuklearne elektrane Fukušima. Vlada je u aprilu odlučila da od proleća 2023. godine počne sa ispuštanjem vode u Tihi okean posle izgradnje objekta, medjutim, tome su se žestoko usprotivili ribari, stanovnici i susedne zemlje, Kina i Južna Koreja.

Prema usvojenom privremenom planu, vlada će osnovati fond za kupovinu ribljih proizvoda i zamrznuti ih za privremeno skladištenje kako bi ublažila uticaj negativnih glasina.

Vlada će pomoći u promovisanju proizvoda iz Fukušime u restoranima i drugoj prehrambenoj industriji. Akumulirana voda uskladištena je u oko 1.000 rezervoara u Fukušimi od 2011. godine, kada su veliki zemljotres i cunami oštetili reaktore te nuklearne elektrane.

 

Bajdenov izaslanik za Severnu Koreju spreman za sastanak sa severnokorejskim kolegama

Specijalni izaslanik američkog predsednika Džozefa Bajdena za Severnu Koreju, Sung Kim izjavio je da je spreman da se sretne sa svojim severnokorejskim kolegama "bilo gde i bilo kada".Kim je izjavu dao u Seulu, gde je razgovarao sa južnokorejskim zvaničnicima o zastojima u nuklearnim pregovorima sa Severnom Korejom.

Bajdenov izaslanik u poseti je Seulu u trenutku sve manjih očekivanja za brzi nastavak pregovora i novih tenzija povodom tekućih američko-južnokorejskih vojnih vežbi. Kim je ponovio da Bajdenova administracija nema neprijateljske namere prema Severnoj Koreji i da su zajedničke vežbe rutinske i odbrambene prirode.

Pored razgovora sa visokih južnokorejsim zvaničnicima, Kim u Seulu treba da ima i sastanak sa zamenikom ruskog ministra spoljnih poslova Igorom Morgulovom koji je takodje u poseti Južnoj Koreji.