BLIC VESTI

Toronto, 
02. Oktobar 2020.
Novine Toronto, broj 
1627

Komisija menja format predsedničkih debata u SAD

 - Američka komisija za predsedničke debate saopštila je da će uskoro usvojiti promenu formata kako bi bilo izbegnuto ponavljanje haotičnog prvog susreta republikanca Donalda Trampa i demokrate Džozefa Bajdena.

Komisija je saopštila da je sinoćna debata "jasno pokazala" da je formatu preostalih debata potrebna "dodatna struktura kako bi se obezbedila urednija diskusija".

Jedna od mogućnosti koja se razmatra je da moderator dobije ovlašćenje da isključi mikrofon učesniku debate dok njegov protivnik govori.

Prvu debatu Trampa i Bajdena obeležila je haotična atmosfera, uz česta upadanja u reč sagovornika, oštre optužbe i lične uvrede. Moderator debate, novinar Foks njuza Kris Volas nije uspeo da uspostavi kontrolu nad diskusijom.

Do izbora će biti održane još dve predsedničke debate, 15. oktobra u Majamiju i 22. oktobra u Nešvilu.

 

Poremećen rad Majkrosoftovog programa 'Outlook', popravka u toku

 - U svetu je poremećen rad programa "Majkrosofta" za elektronsku poštu, kontate i druge lične usluge "Outlook", zbog nedavnog unapređenja konfiguracije, te korisnici imaju teškoće u pristupanju imejlu.

"Naši inženjeri rade na rešavanju teškoća našeg servisa 'Majrkosoft 365' (u okviru kojeg je Outlook). Ti servisi će postepeno da se vraćaju u normalu zahvaljujući merama koje se sprovode", rekao je za Frans pres portparol "Majkrosofta".

Po američkom specijalizovanom sajtu za nove tehnologije "Verdž" (The Verge) poremećaj rada je počeo jutros u 06.00 GMT.

Korisnici u Indiji su time najviše pogođeni, saopštio je "Majkrosoft".

Kompanija je utvrdila da su uzrok porremećaja nedavna unapređenja konfiguracije, te ih je povukla i "Outlook" vraća na staro.

 

Borel: Najvažnije teme samita odnosi sa Turskom i sankcije Belorusiji

 - Visoki predstavnik Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borel (Josep Borrell) izjavio je  po dolasku na samit lidera Evropske unije (EU) da će najvažnije teme biti odnosi sa Turskom i sankcije u vezi sa situacijom u Belorusiji, saopštila je Evropska služba za spoljne poslove (EEAS).

"Biće veoma radni skup. Na dnevnom redu su nam važna pitanja, među najvažnijim su odnos sa Turskom i sankcije u vezi sa Belorusijom. U poslednje vreme radimo na iznošenju niza sankcija Belorusiji i nadam se da će lideri uspeti da prevaziđu poteškoće kako bi se postigla jednoglasnost", rekao je Borel.

Prema njegovima rečima, EU se nalazi na prekretnici u odnosima sa Turskom.

"Moramo da odlučimo o budućnosti naših odnosa sa Turskom, pokušavajući da izbegnemo eskalaciju sukoba na razgraničenju voda i uzimajući u obzir odnos koji imamo sa Turskom sa mnogih stanovišta. Smernice lidera (EU) će biti veoma važne za ministre spoljnih poslova da nastave da rade na sveobuhvatnom pristupu odnosima sa Turskom", dodao je Borel.

Na dvodnevnom samitu koji počinje radnom večerom, razgovaraće se i o situaciji u Nagorno-Karabahu, rekao je šef evropske diplomatije.

Predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel (Ćarles Mićel) nedavno je u pozivu za samit naveo da će večera lidera EU biti isključivo posvećena istočnom Mediteranu i odnosima s Turskom.

 

Sud u Londonu: Odluka o izručenju Asanža u SAD biće doneta 4. januara

 - Britansko pravosuđe će 4. januara doneti odluku o izručenju osnivača Vikiliksa Džulijana Asanža (Julian Ašange) u SAD, saopštio je  sudija zadužen za taj slučaj.

Prema rečima sudije Vanese Baretser (Vaneša Baraitser), Asanž (49) će u očekivanju sudske odluke ostati u zatvoru.

Osnivač Vikiliksa je 11. aprila 2019. izbačen iz ambasade Ekvadora u Londonu u koju se sklonio 2012. godine i britanska policija ga je odmah uhapsila.

SAD su zatražile izručenje Asanža koji se suočava sa ukupno 18 tačaka američke optužnice, a ukoliko bude osuđen za špijunažu i izdaju objavljivanjem tajnih državnih dokumenata, preti mu višedecenijska kazna zatvora.

 

U NATO-u dogovor Grčke i Turske o mehanizmu za izbegavanje konflikta

 - Grčka i Turska, obe članice NATO-a, dogovorile su se da uspostave direktnu vezu kako bi se izbegla opasnost od nesreća i incidenata na moru i vazduhu u cilju rešavanja spora između te dve zemlje, saopštila je danas Alijansa.

Dogovor postignut na nivou vojnih zvaničnika namenjen je "smanjenju rizika od nesreća i incidenata u istočnom delu Sredozemnog mora", rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

Prema njegovim rečima, takav mehanizam bezbednosti može da doprinese stvaranju "neophodnog prostora za diplomatske napore u rešavanju spora između dve zemlje".

Grčka i Turska trenutno su u sporu o razgraničenju zone eksploatacije gasa u istočnom delu Sredozemnog mora.

O tom pitanju večeras i sutra će se raspravljati na samitu Evropske unije u Briselu.

 

Francuske vlasti traže 25.000 dobrovoljaca za testiranje vakcine

 - Francuske vlasti traže 25.000 punoletnih dobrovoljaca za testiranje budućih vakcina protiv korona virusa tako da je na internetu otvorena platforma za prijavljivanje.

Dobrovoljci su pozvani da na platformi www.covireivac.fr popune upitnik o svom zdravlju, što će kasnije istraživačima omogućiti na naprave selekciju.

Platformu su otvorili francuski Institut zdravlja i medicinskog istraživanja (Inserm) a oslanja se na 24 centra za klinička ispitavanja, bolničko-univerzitetske centre i druge zdravstvene ustanove.

Infektolog iz jedne pariske bolnice Odil Lone (Odile Launay) koja je jedan od koordinatora platforme, nije rekla koje će vakcine biti testirane, već da je potrebno dosta ljudi za testove budućih vakcina u drugoj i trećoj fazi ispitivanja.

Dodala je da će prednost imati dobrovoljci koji žive na područjima Francuske gde je korona virus najviše prisutan, a to su šire područje Pariza, region oko Liona i istočni deo zemlje.

 

Vanbračna ćerka bivšeg belgijskog kralja dobija titulu princeze

 - Belgijska umetnica Delfin Boel koju je bivši belgijski kralj Albert Drugi priznao posle testa DNK kao svoju vanbračnu ćerku, od sada će nositi titulu princeze, saopštio je belgijski sud.

Ta pobeda pred briselskim apelacionim sudom, poslednji je korak u sedmogodišnjoj borbi Delfin Boel, koja će od sada uz titulu nositi i prezime kraljevske porodice - Saks-Koburg i Gota.

Albert Drugi priznao je krajem januara da je biološki otac vanbračne ćerke posle urađenog testa DNK, a koji je Delfin Boel godinama tražila.

Bivši kralj (86) je u maju 2019. pristao na test DNK. Apelacioni sud u Briselu je u oktobru 2018. godine naložio Albertu Drugom test o očinstvu posle zahteva Delfin Boel. Bivši suveren je to najpre odbio.

Delfin Boel, belgijska vizuelna umetnica koja ima 52 godine, tvrdi da je rođena iz duge veze 60-ih i 70-ih godina, koju je imala njena majka Sibil de Selis Lonšan sa Albertom Drugim, tada prestolonaslenikom, koji je od 1959. u braku sa Paolom Rufo di Kalabrijom.

Bivši kralj, koji je vladao od 1993. do 2013. godine i koji je otac sadašnjeg kralja Filipa, demantovao je da je imao takvu vezu. Međutim, Albert Drugi je priznao da je imao krizu u braku sa Paolom baš u vreme koje mu se pripisuje da je bio u vezi sa majkom Delfin Boel.

 

Belgijski grad Leven osvojio titulu Evropske prestonice inovacija

 - Posle Amsterdama, Barselone i Pariza, belgijski grad Leven je osvojio prestižnu titulu Evropske prestonice inovacija, koja se dodeljuje za inovacije koje poboljšavaju kvalitet života građana, preneo je portal Fokus na Belgiju (Focus on Belgium).

Leven, koji se nalazi na području Flandrije, dobio je nagradu zbog svakodnevne brige sa brojnim izazovima na polju klimatskih promena, kulture, obrazovanja, zdravlja i nege u cilju poboljšanja kvaliteta života svojih građana.

U svim tim oblastima grad primenjuje sistem koji uključuje sve aktere društvenog života - stanovnike, organizacije, preduzeća i akademske institucije.

Gradske vlasti u pogledu životne sredine imaju dugoročnu ambiciju da do 2050. godine postanu "klimatski neutralna" lokacija.

Niz pilot projekata, između ostalih, u oblasti energetike, transporta izvode se za postizanje tog cilja, naveo je belgijski portal i dodao da je kao deo nagrade i titule Leven dobio oko milion evra.

 

Italija želi da produži vanredno stanje do 31. januara

 - Italijanski premijer Đuzepe Konte izjavio je da želi da predloži produženje vanrednog stanja do 31. januara, pošto ističe 15. oktobra, u cilju efikasnije borbe protiv ponovnog izbijanja epidemije korona virusa.

"S obzirom na trenutnu situaciju, situaciju koja je i dalje kritična, iako je broj zaraženih pod kontrolom, ali koja zahteva najveću pažnju države..., odlučili smo da pred parlament idemo sa predlogom o produženju vanrednog stanja, verovatno do kraja januara 2021. godine", rekao je novinarima Konte.

Vanredno stanje u Italiji prvenstveno služi za lakše i brže donošenje odluka i mera u suočavanju sa posledicama zemljotresa, poplava ili drugih katastrofa, a u ovom slučaju u borbi protiv pandemije korona virusa.

Vanredno stanje je prvi put proglašeno u februaru, a nakon što je isteklo 31. jula, produženo je do 15. oktobra.

Italija je najteže pogođena evropska zemlja pandemijom sa gotovo 36.000 umrlih i više od 315.000 zaraženih.

 

Aviokompanije Junajted i Ameriken otpuštaju 32.000 radnika

 - Američke aviokompanije Junajted erlajns (United Airlines) i Ameriken erlajns (American Airlines) potvrdile su da će početi sa otpuštanjem oko 32.000 svojih zaposlenih pošto američki Kongres nije postigao dogovor o širom paketu pomoći koji uključuje i avio sektor.

Junajted je sinoć objavio da će otpustiti 13.000 zaposlenih a Ameriken erlajns (American Airlines) 19.000 ljudi.

Obe kompanije su naglasile da ostavljaju otvorena vrata da ponište odluku o otpuštanjima ukoliko demokrate i republikanci postignu kompromis oko finansiranja "narednih dana".

Direktor Ameriken erlajnsa Dag Parker rekao je da će njegova kompanija ukinuti odluku o otpuštanjima koja treba da počnu od danas ukoliko Vašington tokom narednih nekoliko dana postigne dogovor za izdvajanje 25 milijardi dolara za aviokompanije.

Sa padom obima avionskih putovanja od oko 70 odsto u odnosu na prošlu godinu zbog pandemije korona virusa mnoge aviokompanije, uključujući Junajted i Ameriken navode da će biti primorane na otpuštanja bez dodatne državne pomoći.

Aviokompanije i njihovi sindikati lobiraju za državni novac da plate zaposlenim još šest meseci do marta iduće godine. Pomoć njima blokirana je u pregovorima oko novog šireg paketa pomoći zbog pandemije.

Republikanci i demokrate ne mogu da se slože o iznosu novog paketa pomoći.