Brisel vrlo zabrinut zbog američkih sankcija Međunarodnom krivičnom sudu

Toronto, 
12. Jun 2020.
Novine Toronto, broj 
1605

 Šef evropske diplomatije Žozep Borel rekao je juče da je "vrlo zabrinut" zbog odluke američkog predsednika Donalda Trampa da odobri uvođenje ekonomskih sankcija protiv svih zvaničnika Međunarodnog krivičnog suda (MKS) uključenih u istrage oko aktivnosti američkih snaga.

"Objava da je predsednik Donald Tramp potpisao ukaz odobravajući američke sankcije protiv zaposlenih u Međunarodnom krivičnom sudu uključenih u bilo koju istragu oko aktivnosti američkih snaga, možda o ratnim zločinima u Avganistanu, jako zabrinjava", rekao je Borel.

On je rekao da će EU razmotriti sve implikacije te odluke i da će se o tome razgovarati na sastanku Saveta ministara spoljnih poslova EU koji će održati video konferenciju u ponedeljak 15. juna, a predviđen je i razgovor sa državnim sekretarom SAD Majkom Pompeom, prema navodima diplomatskih izvora.

Borel je rekao da EU snažno podržava Međunarodni krivični sud, čije sedište je u Hagu, jer je on odigrao ključnu ulogu u uspostavljanju međunarodne pravde i represiji najtežih međunarodnih zločina.

Tramp je odobrio danas uvođenje ekonomskih sankcija i putnih restrikcija svim zaposlenim u Međunarodnom krivičnom sudu (MKS) koji bez saglasnosti SAD vode istrage ili optužuju američke vojnike ili obaveštajne zvaničnike oko mogućih zločina u Avganistanu, saopštila je danas Bela kuća.

"Uprkos brojnim pozivima SAD i naših saveznika za reformu, Međunarodni krivični sud nije ništa uradio da se reformiše i nastavlja da sprovodi politički motivisane istrage protiv nas, ili naših saveznika, među kojima i Izrael", rekao je portparol američkog predsednika u saopštenju, preneo je ranije Frans pres.

Međunarodni krivični sud (MKS) sa sedištem u Hagu formiran je 2002. da sudi za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti i genocid u oblastima gde počinioci inače ne bi bili procesuirani. Njegovu jurisdikciju priznaju 123 države.

SAD nisu nikad bile član Međunarodnog krivičnog suda. Administracije obe stranke u SAD, republikanaca i demokrata, bile su zabrinute zbog mogućnosti političkog gonjenja američkih vojnika i zvaničnika zbog navodnih ratnih zločina i drugih dela.

SAD su dobile obećanja većine članova suda da neće tražiti takva suđenja uz znanje da rizikuju gubljenje američke vojne ili druge pomoći. Međutim tužioci MKS-a su pokazali spremnost da nastave istrage pripadnika američkih vojnih snaga i ranije ove godine pokrenuli su jednu takvu istragu koja je odmah naišla na američku osudu.

Glavna tužiteljka suda Fatu Bensuda je tražila od sudija tog suda da otvore istragu o navodnim ratnim zločinima u Avganistanu u kojima su moguće uključeni i Amerikanci. Sudije su prvo odbile zahtev, ali je Bensuda uložila žalbu i istraga je odobrena u martu.

Ta presuda doneta u žalbenom postupku je prva kojom je tužiocu tog suda odobreno da istražuje američke vojnike, čime je taj međunarodni sud krenuo u direktno suprotstavljanje sa Trampovom administracijom.

Bensuda se obavezala da će sprovesti nezavisnu i nepristrasnu istragu i zatražila punu podršku i saradnju svih strana. Državni sekretar SAD Majk Pompeo je tada osudio tu odluku.

Slučaj se odnosi na navode o ratnim zločinima koje su počinile avganistanske snage nacionalne bezbednosti, pripadnici talibana i Hakani mreže, kao i predstavnici američkih snaga i obaveštajnih zvaničnika u Avganistanu od maja 2003. godine.

Tužiteljka Bensuda je rekla da postoje informacije da su pripadnici američke vojske i članovi obaveštajnih agencija počinili dela mučenja, svirepog ophođena, uvreda ličnog dostojanstva, silovanja i seksualnog nasilja protiv pritvorenika u Avganistanu i na drugim lokacijama, uglavnom u periodu od 2003. do 2004.

Državni sekretar SAD Majk Pompeo je rekao krajem maja da su SAD sposobne da kazne sopstvene građane za zločine i da ne treba da budu podvrgnute stranom tribunalu koji je osmišljen da bude sud koji sudi slučajevima ratnih zločina kada sudstvo jedne zemlje nije u stanju to da uradi.

Kako navodi AP, Trampova odluka o sankcijama zaposlenim u MKS-u predstavlja njegov najnoviji napad na međunarodne organizacije, ugovore i sporazume koji se ne prilagođavaju njegovoj politici. Od kada je preuzeo dužnost Tramp je povukao SAD iz Pariskog sporazuma o klimi, iranskog nuklearnog sporazuma i dva ugovora o kontroli naoružanja sa Rusijom. On je povukao SAD iz Saveta za ljudska prava UN i Uneska, zapretio da će napustiti Međunarodnu poštansku uniju i objavio kraj saradnje sa Svetskom zdravstenom organizacijom.