Merc zapretio blokadom budžeta EU ako sve članice ne pristanu da finansiraju Ukrajinu

Toronto, 
20. November 2026.
Novine Toronto, broj 
2136

Nemački kancelar traži zajedničku obavezu svih država da pomognu Kijevu u pokrivanju manjka od 70 milijardi evra u 2027. godini.

Nemački kancelar Fridrih Merc zapretio je da će blokirati usvajanje narednog sedmogodišnjeg budžeta Evropske unije ukoliko se sve države članice ne obavežu da će učestvovati u finansijskoj podršci Ukrajini tokom 2027. godine i u narednom periodu.

U pismu upućenom predsedniku Evropskog saveta Antoniju Košti, u koje je uvid imao „Fajnenšel tajms”, Merc je nemačku podršku budžetu EU za period od 2028. do 2034. godine uslovio dogovorom o zajedničkom finansiranju Kijeva. Ukrajina bi, prema procenama, naredne godine mogla da se suoči sa manjkom od 70 milijardi evra.

„Zajednička obaveza da ćemo svi mi, bez izuzetka, pravično doprineti popunjavanju tog finansijskog jaza Ukrajine, predstavlja ključni preduslov za rešavanje ovog pitanja, kao i za diskusiju o svim drugim temama, posebno onima koje imaju finansijske implikacije”, naveo je Merc u pismu.

Nemački kancelar traži i da se pronađe rešenje koje će Ukrajini obezbediti stabilno i višegodišnje finansiranje od 2028. godine, uključujući pokrivanje kamata na već preuzete obaveze.

Ukrajini nedostaje 70 milijardi evra

Mercov zahtev dolazi uoči neformalnog sastanka lidera Evropske unije u Dablinu, na kojem bi, na njegovo insistiranje, trebalo da se razgovara o finansijskim potrebama Ukrajine.

Lideri EU su u decembru 2025. godine dogovorili zajam od 90 milijardi evra za Ukrajinu, ali Kijev tvrdi da će mu zbog nastavka rata i vojnih potreba naredne godine biti potrebno još 70 milijardi evra.

Evropska unija se obavezala da pokrije približno dve trećine tog dodatnog iznosa, odnosno oko 45 milijardi evra. Evropska komisija razmatra načine da obezbedi ta sredstva, među kojima je i novo zajedničko zaduživanje država članica. Brisel nastoji da dogovor bude postignut do kraja godine.

Merc, međutim, traži da se pitanje ne svede samo na izdvajanja za narednu godinu, već da se obezbedi dugoročan mehanizam finansiranja Ukrajine u okviru novog budžeta Unije.

 Četiri države ne žele nove obaveze

Dodatni problem predstavljaju podele među članicama EU. Mađarska, Slovačka, Bugarska i Češka nagovestile su da ne žele da učestvuju u novoj finansijskoj pomoći Kijevu, prema pisanju „Fajnenšel tajmsa”.

Mađarska, Slovačka i Češka su prethodno dobile izuzeće od obaveze učešća u plaćanju kamata na zajam od 90 milijardi evra. Taj aranžman, međutim, ne znači da su sve četiri zemlje oslobođene svih budućih oblika finansijske podrške Ukrajini.

Nemačka je najveći neto uplatilac u budžet Evropske unije, dok su zemlje koje se protive dodatnim izdvajanjima za Kijev među neto korisnicima evropskih sredstava. Berlin zbog toga nastoji da svoju poziciju u pregovorima o budžetu iskoristi kako bi raspodela finansijskog tereta bila šira.

 Berlin traži i promenu načina odlučivanja

Merc se zalaže i za to da se o budućem finansiranju Ukrajine odlučuje kvalifikovanom većinom, umesto jednoglasnom saglasnošću svih članica. Na taj način bi, prema nameri Berlina, bila smanjena mogućnost da pojedinačna država blokira nove odluke o pomoći Kijevu.

Ovaj zahtev otvara dodatno osetljivo pitanje unutar Unije, jer bi promena pravila odlučivanja zahtevala poseban politički dogovor. Za sada nije postignuta saglasnost o takvom rešenju.

Pregovori o finansiranju Ukrajine tako su sve tesnije povezani sa raspravom o budžetu EU za period 2028–2034. godine. Merc nastoji da obezbedi dugoročnu podršku Kijevu, dok se deo članica protivi preuzimanju novih finansijskih obaveza.