Nemačke vlasti odbile pozive Namibije za ratnu reparaciju

Toronto, 
11. Jun 2021.
Novine Toronto, broj 
1689

Nemačke vlasti   su odbile zahteve dva plemena u Namibiji za odštetu za masakr iz kolonijalne ere i dodale da će ponudjena pomoć od 1,1 milijardi evra biti isplaćena na dobrovoljnoj osnovi. Vlasti, koje su nedavno masakr označile kao genocid, navele su da su usvojile tekst kojim smatraju da su završeni pregovori sa Namibijom započeti 2015. godine.

"Smatramo da tekst koji smo parafirali predstavlja dobru osnovu za konačno zatvaranje pregovora", izjavio je šef nemačke diplomatije Hajko Mas (Heiko Maas) u obraćanju donjem domu parlamenta - Bundestagu.

Tekst dogovora koji je predstavljen i usvojen u maju bio je na meti kritika u Namibiji, pošto su neki zvaničnici ocenili da je nije dovoljna dogovorena novčana nadoknada. "Dogovor je sklopljen isključivo na dobrovoljnoj osnovi i ne postoji pravni osnov za plaćanje", rekao je Mas i dodao da priznavanje genocida ne otvara put ka pravnom zahtevu za odštetu.

Prema tekstu zaključenom u maju sa vlastima Namibije, Nemačka se obavezala da će tokom 30 godina pružiti razvojnu pomoć u iznosu od 1,1 milijarde evra, što bi trebalo da bude u korist potomcima dva plemena.

Sporazum još treba da usvoje parlamenti dve zemlje, a predvidja i zvanično izvinjenje Nemačke. Oko 60.000 pripadnika plemena Herero i 10.000 pripadnika plemena Nama ubijeno od 1904. do 1908. godine, pošto što su se pobunili protiv Nemaca, koji su lokalni živalj podvrgli veoma strogom režimu.

Novi predsednik Generalne skupštine UN sa Maldiva Ministar spoljnih poslova Maldiva Abdula Šahid izabran je za predsednika Generalne skupštine UN i obećao je da će se zalagati za jednak pristup vakcinama protiv korona virusa, snažniji i zeleniji ekonomski oporavak i za jačanje napora u borbi protiv klimatskih promena. On je sinoć na tajnom glasanju pobedio bivšeg šefa avganistanske diplomatije Zalmaja Rasula sa 143 naspram 48 glasova, pri čemu dve od 193 države članice skupštine nisu glasale.

Diplomate iz zemalja članica su sa maskama zbog pandemije pozivane pojedinačno da ubace glasački listić u kutiju.

Odlazeći predsednik Generalne skupštine UN Volkan Bozkir iz Turske rekao je da Šahid donosi "veliko iskustvo u multilateralnoj diplomatiji". Šahid je "snažan glas koji skreće pažnju" na posledice pandemije i klimatskim promenama koje ugrožavaju živote i egzistenciju ljudi na malim ostrvskim državama u razvoju, rekao je Bozkir.

Novi predsednik Generalne skupštine Šahid (59) stupa na dužnost u septembru nakon polaganja zakletve. "Ovo je presudan trenutak za UN", rekao je Šahid, ukazujući na "bolest, očaj i razaranje" kao rezultat pandemije, zajedno sa sve većom "nejednakošću, nepravdom i nestabilnošću" i "patnjom" planete zbog klimatskih promena.

Šahid je rekao da su mu prioriteti tokom jednogodišnjeg predsedavanja 76. zasedanjem Generalne skupštine UN oporavak od pandemije tako što će vakcine biti dostupne svim ljudima, i obnova ekonomije kako bi bila zelenija i obezbedjivanje da nijedna zemlja ne bude prepuštena sama sebi. On je istakao i da će se fokusirati na "poštovanje prava svih", obnovu UN i angažovanje medija i civilnog društva.

"Dići ću glas protiv rodne diskriminacije, zalagaću se za rodnu ravnopravnost... i neću učestvovati ni u jednom panelu koji nije rodno uravnotežen", rekao je Šahid.

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš čestitao je Šahidu, rekavši da je Generalna skupština najreprezentativniji organ UN, temelj njenog rada i "od suštinske je važnosti za organizaciju". "Svetu je u 2021. godini potrebna efikasnost više nego ikada ranije. Žalimo za milionima ljudi koje smo izgubili od pandemije kovid-19", rekao je Gutereš. Generalni sekretar UN je dodao da će se 76. zasedanje baviti posledicama pandemije po mir, razvoj i ljudska prava, ističući da će pandemija "predstavljati veliku opasnost dok svi ne budu imali pristup vakcini".

Predsednik Generalne skupštine UN se bira po modelu regionalne rotacije, pa je ove godine biran kandidat iz azijskog regiona. Obično bude jedan kandidat za predsednika Generalne skupštine UN, ali su ove godine bila dva pošto azijske zemlje nisu mogle da se slože oko kandidata.