OSTALE VESTI ...

Toronto, 
04. Februar 2022.
Novine Toronto, broj 
1737

Inflacija u evrozoni će ostati visoka duže nego predviđeno, ali će se smanjiti 2022.

Inflacija u evrozoni će ostati visoka duže nego što je predviđeno ali bi trebalo da padne tokom ove godine, izjavila je predsednica Evropske centralne banke Kristin Lagard (Ćristine Lagarde).

Ona je takođe upozorila da su geopolitičke tenzije porasle od decembra.

"Inflacija treba kratkoročno da ostane visoka", rekla je Lagardova i dodala da je cena energenata glavni razlog za taj veliki skok cena koji sve više zabrinjava javno mnjenje.

Evropska centralna banka zadržala je svoju kamatnu stopu na istorijski niskom nivou i još računa na pad inflacije u 2022. godini, rekla je predsecnica ECB-a.

Ona je rekla da su geopolitičke tenzije porasle od decembra u direktnoj aluziji na rusko-zapadnu krizu oko Ukrajine.

Dok su se nesigurnosti vezane za pandemiju malo ublažile s druge strane su se pojačale "geopoloitičke tenzije", rekla je Lagardova na konferenciji za novinare i dodala da te tenzije mogu da utiču na cene ruskog gasa koji Evropa uvozi.

 

Orban traži više gasa od Putina, dobijaće ga preko Srbije

Mađarski premijer Viktor Orban putuje u Moskvu gde će s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom razgovarati o snabdevanju gasom. Orban će nastojati da pregovara o povećanju snabdevanja Mađarske ruskim gasom, kao i o napretku projekta nuklearne elektrane Paks koji pomaže Rusija, preneo je Dojče vele (DNj).

U septembru 2021. Mađarska je potpisala dugoročni ugovor s Gaspromom na osnovu kojeg će taj ruski koncern isporučiti 4,5 milijardi kubnih metara gasa preko Srbije, odnosno Austrije, zaobilazeći Ukrajinu.

Naravno, u razgovoru s Vladimirom Putinom moraće da bude reči i o sve većim napetostima u Ukrajini.

"Očigledno je da ne možemo da izbegnemo razgovor o bezbednosnoj situaciji u Evropi, a tu je pozicija Mađarske potpuno jasna. Mi smo zainteresovani za mir", rekao je Orban u jednom intervjuu prošle sedmice.

 

Migranti stradali od hladnoće u Turskoj kod granice s Grčkom

U Turskoj su nađena još četiri tela migranata, kod granice sa Grčkom, čime je ukupan broj stradalih od hladnoće povećan na 16, objavili su turski zvaničnici.

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan optužuje Grčku da je odgovorna za to ali Atina demantuje.

"Posle operacija potrage u regionu još četiri tela migranata nažalost su pronađena", saopšteno je iz Jedrenea blizu grčke granice ne navodeći gde su tela nađena.

Pronađena 12 tela migranata kod sela Pasakoj, na tursko-grčkoj granici.

"Nedopustivo je dozvoliti da 12 ljudi umru od hladnoće. Ali to nije prvi put da se suočavamo sa takvim ponašanjem Grčke," rekao je turski predsednik i osudio "ćutanje" Evropske unije.

Turski ministar unutrašnjih poslova Sulejma Solju objavio da su pronađena 12 tela migranata koji su se smrzli i optužio grčke graničare da su ih prisilno vratili nazad u Tursku pošto su im prethodno skinuli odeću i obuću, što Atina demantuje.

Grčki ministar za migracije Notis Mitraki je rekao da je smrt 12 migranata na turskoj granici blizu Ipsale tragedija ali da svaki nagoveštaj da su oni potisnuti u Tursku potpuno neosnovan, i dodao da migranti nikad nisu stigli do granice. Optužio je Tursku za lažnu propagandu.

Turska redovno optužuje grčke vlasti zatvara oči na ljude koji pokušavaju da pređu granicu kršeći sporazum iz marta 2016. koji predviđa da Turska uloži napor da ograniči migracije.

 

Italijanski predsednik Serđo Matarela položio zakletvu za drugi mandat

Italijanski predsednik Serđo Matarela položio je zakletvu na zajedničkoj sednici oba doma parlamenta i započeo drugi mandat.

Matarela, 80, pristao je da prihvati odluku parlamenta o ponovnom imenovanju nakon što italijanske stranke nisu uspele da se dogovore o njegovom nasledniku, navodeći da oseća odgovornost s obzirom na tekuću pandemiju i napore da se ponovo pokrene ekonomija.

Očekuje se da će Matarelina odluka da ostane na funkciji šefa države omogućiti aktuelnoj vladi, na čelu sa premijerom Mariom Dragijem, da završi svoj mandat, koji ističe sledeće godine.

Uloga predsednika je uglavnom ceremonijalna, ali je često i osoba koja na sebe preuzima rešavanje političkih kriza.

On je rekao da bi očekivanja običnih građana, posebno onih čiji problemi zahtevaju institucionalni odgovor, "bila ugrožena produženim stanjem političke neizvesnosti i tenzija", što bi moglo da ugrozi ekonomski oporavak Italije.

Matarela je drugi predsednik koji je prihvatio drugi mandat, posle Đorđa Napolitana, koji je pristao da ostane posle slične političke krize 2015. godine kada je imao skoro 90 godina.

Napolitano je, međutim, kritikovao poslanike posle polaganja zakletve, za razliku od Matarele koji je u svom govoru akcenat stavio na jedinstvo.