Nova biskupska posvećenja bez papinog odobrenja produbila su višedecenijski sukob između Vatikana i Lefebvreovih, koji vjeruju da je Katolička crkva napustila svoju tradiciju od Drugog vatikanskog sabora.
Sveta Stolica potvrdila je ekskomunikaciju šest biskupa Družbe Svetog Pija X, poznatih kao Lefebvreovi, nakon što su posvetili četiri nova biskupa u Ecoleu u Švicarskoj bez papinog odobrenja. U Katoličkoj crkvi takav čin je jedan od najozbiljnijih oblika neposlušnosti papi i smatra se raskolom, odnosno odvajanjem od punog zajedništva s Rimom.
Vatikan je također objavio poseban dokument u kojem svećenicima i vernicima ovog pokreta nudi put natrag u Katoličku crkvu, naglašavajući da vrata pomirenja ostaju otvorena.
Više od spora oko biskupa
Najnoviji događaji samo su nastavak sukoba koji traje gotovo šest decenija i čiji koreni sežu do Drugog vatikanskog koncila (1962-1965), jednog od najvažnijih događaja u historiji moderne Katoličke crkve.
U to vreme uvedene su brojne reforme - misa se počela služiti na narodnim jezicima umjesto isključivo na latinskom, crkva je otvorila dijalog s drugim kršćanskim zajednicama i religijama, te usvojila pristup prema modernom društvu koji je naglašavao dijalog i pastoralnu otvorenost.
Za Družbu svetog Pija X, upravo su te promene problem. Njihovi članovi smatraju da se Crkva previše udaljila od svoje tradicije od Koncila i da su mnoge reforme oslabile katolički identitet.
Iz tog razloga insistiraju na staroj latinskoj misi, odbacuju neke od koncilskih dokumenata i vjeruju da brane autentično katoličko učenje.
"Želimo spasiti Crkvu"
Lefebvreovi sebe ne vide kao buntovnike protiv Pape, već kao čuvare tradicije.
„Spremni smo platiti bilo koju cenu da spasimo Crkvu“, rekao je poglavar Bratstva, Don Davide Pagliarani, neposredno prije novih posvećenja, navodeći da je današnja Crkva previše zaokupljena „uključivanjem, dijalogom i prilagođavanjem svetu“, a premalo očuvanjem vere i tradicije.
Prema njihovom tumačenju, upravo je Drugi vatikanski koncil otvorio vrata promenama koje su Katoličku crkvu udaljile od njenog izvornog identiteta.
Vatikan, međutim, smatra da su odluke Koncila sastavni deo katoličkog učenja i da nijedna zajednica ne može odbaciti autoritet Pape, a istovremeno ostati u punom zajedništvu s Crkvom.
Zašto su ekskomunicirani
Neposredni uzrok nove krize bila su biskupska posvećenja provedena bez papinog mandata.
Prema kanonskom pravu, samo Papa može odobriti imenovanje novih katoličkih biskupa. Kada je Družba Svetog Pija X, uprkos upozorenjima Vatikana, posvetila samo četiri nova biskupa, Sveta Stolica je ovaj čin proglasila šizmatičkim i potvrdila automatsku ekskomunikaciju šest biskupa koji su učestvovali u posvetama.
Državni sekretar Svete Stolice, kardinal Pietro Parolin, ocenio je da je to "čin koji uništava jedinstvo Crkve", ali je naglasio da mogućnost dijaloga nije zatvorena.
Povratak je moguć
Istog dana, Dikasterij za doktrinu vere objavio je svojevrsni vodič za povratak članova bratstva u puno zajedništvo s Rimom.
Za svećenike je predviđena peticija upućena Papi i potpisivanje ispovedi vere, dok se od vernika traži da prihvate autoritet Katoličke crkve i učenja Drugog vatikanskog koncila.
Papa Lav XIII je više puta izrazio žaljenje zbog novih podjela među katolicima posljednjih sedmica, ali je rekao da Crkva "ne može napustiti temeljne odluke Koncila".
Sukob koji traje skoro 40 godina
Ovo nije prvi raskol između Vatikana i Lefebvreovih. Slična kriza dogodila se 1988. godine, kada je osnivač bratstva, francuski nadbiskup Marcel Lefebvre, posvetio četiri biskupa bez papinog odobrenja i zbog toga je ekskomuniciran.
Papa Benedikt XVI ukinuo je ekskomunikacije 2009. godine u pokušaju da obnovi dijalog, a papa Franjo je kasnije napravio niz pastoralnih ustupaka kako bi olakšao pomirenje.
Međutim, nova biskupska posvećenja pokazala su da temeljni spor nikada nije prevaziđen. Dok Vatikan smatra prihvatanje Drugog vatikanskog koncila neophodnim uslovom za jedinstvo Katoličke crkve, Lefebvreovi i dalje vjeruju da su čuvari njene izvorne tradicije.