U Nemačkoj broj poslanika stalno raste - XXL Bundestag

Toronto, 
24. Septembar 2021.
Novine Toronto, broj 
1703

Aktuelni saziv Bundestaga sa 709 poslanika najbrojniji je u istoriji Savezne Republike Nemačke, a posle izbora 26. septembra u njemu bi moglo da se nadje i više od 900 poslanika, piše Dojče vele (Deutsche Welle - DW) dodajući da je u svetu brojniji samo Narodni kongres Kine koja ima skoro 17 puta više stanovnika od Nemačke.

Prema Statutu, nemački parlament bi trebalo da ima 598 poslanika, ali je njihov broj povećavan od izbora do izbora. Samo na poslednjim izborima pre četiri godine, Bundestag je dobio novih 78 članova.

Razlog za to povećanje leži u komplikovanom nemačkom Izbornom zakonu sa dva glasa. U Nemačkoj postoji 299 izbornih jedinica gotovo iste veličine. Ko dobije najviše (prvoizabranih) glasova u nekoj izbornoj jedinici, taj odlazi u Berlin kao direktno izabrani kandidat.

Drugim glasom biraju se kandidati sa liste koju su stranke sastavile pre izbora. Na taj način se dodeljuje dodatnih 299 mandata, što čini ukupno 598 mesta u parlamentu. Broj (drugoizabranih) glasova odredjuje relativnu snagu stranke u Bundestagu.

Činjenica da Bundestag sada ima znatno više poslanika nego što je to zakonski predvidjeno, posledica je takozvanih "preostalih" ili "visećih mandata". Oni se dodeljuju kada stranka u nekoj saveznoj pokrajini dobije više direktnih mandata nego što joj pripada na osnovu drugog glasa kojim se odredjuje koliko poslaničkih mesta će stranke imati u Bundestagu.

S obzirom na to da velike stranke imaju najveće mogućnosti da osvoje direktne mandate, njima pripada većina takvih poslaničkih mesta. Na primer, na izborima 2017. Demohrišćani (CDU/CSU) su dobili 43 od ukupno 46 "preostalih" ili "visećih" mandata, a male stranke izašle su potpuno praznih ruku i nakon toga podnele tužbu pred Saveznim ustavnim sudom – i to uspešno.

Savezni ustavni sud proglasio je tadašnji Izborni zakon u Nemačkoj neustavnim i pozvao na reformu. Ona je stupila na snagu 2013. i predvidja mehanizam kompenzacije. On omogućava da se poveća broj poslaničkih mesta sve dok odnos mandata u poslaničkim grupama ne bude odgovarao konstelaciji uspostavljenoj davanjem drugog glasa, a uprkos mandata koji "vise". Sporedni efekat toga je da broj poslanika nastavlja da raste. U 2017. je kao kompenzacija tako dodato 65 novih mandata.

Tako više ne može, smatraju danas predstavnici svih stranaka u Bundestagu. Zabrinuti su da nemački parlament u jednom trenutku više neće moći da funkcioniše zbog nedostatka prostora. Potpredsednica Bundestaga Klaudija Rot iz Zelenih pita gde smestiti sve poslanike tokom sednice parlamenta i gde da se sastaju poslaničke grupe.

Udruženje nemačkih poreskih obveznika izračunalo je da Bundestag u aktuelnom sastavu sa 709 poslanika nosi dodatne troškove od 333 miliona evra u odnosu na zakonski prvobitno predvidjenih 598 mesta.

Sa 800 poslanika, to bi bilo 605 miliona više, a sa 900 – 905 miliona evra više. U internet-peticiji "Stavite tačku na XXL-Bundestag!", Udruženje poziva na smanjenje parlamenta na 500 članova. To, mora biti "prvo na dnevnom redu novog parlamenta", zahteva predsednik Udruženja Rajner Holcnagel.

Reforma je pri tom već sprovedena, ali u veoma malom obimu. Entuzijazam i spremnost na reforme posebno je ograničen u najvećoj parlamentarnoj grupi, CDU/CSU, jer oni i imaju najviše koristi od trenutnog nemačkog Izbornog zakona. U jesen prošle godine, demohrišćanske stranke i njihov koalicioni partner SPD postili su dogovor o promeni prema kojoj, nakon tri "viseća mandata" više ne sme da bude kompenzacije.

Osim toga, neki od preostalih "visećih mandata" trebalo bi da se kompenzuju mandatima sa lista tih stranaka u drugim pokrajinama. Više se može očekivati tek od 2024, kada će broj izbornih jedinica sa 299 da bude smanjen na 280, čime će se smanjiti i broj mandata.

Nemačka ima oko 83 miliona stanovnika, što znači da jedan nemački poslanik predstavlja 117.000 gradjana.U Kini jedan poslanik predstavlja 470.000 ljudi, a u SAD 756.000 gradjana, dok u Austriji poslanik predstavlja oko 50.000 gradjana, navodi DW.