- Alergija na kućnu prašinu

Kod alergije na kućnu prašinu osobe obično reaguju na grinje - mikroskopski sićušni organizmi koji se najčešće nalaze u kućnoj prašini. Simptomi alergije su slični prehladi ili alergiji na deterdžente, a to sukijavica i curenje iz nosa. Lekovi mogu da ublaže simprome, ali dugoročno najbolje je tretirati ovu preosetljivost organizma, kao i nastojati da se što je više moguće ukloni prašina iz kuće.

Kod alergije na kućnu prašinu osobe obično reaguju na grinje - mikroskopski sićušni organizmi koji se najčešće nalaze u kućnoj prašini. Simptomi alergije su slični prehladi ili alergiji na deterdžente, a to sukijavica i curenje iz nosa. Lekovi mogu da ublaže simprome, ali dugoročno najbolje je tretirati ovu preosetljivost organizma, kao i nastojati da se što je više moguće ukloni prašina iz kuće.

 

Novine Toronto, broj 
1822
Toronto 
17. Mart 2023.

Procenjuje se da je oko deset procenata populacije alergično na grinje, koja je pored alergije na polen, jedna od najčešćih alergija.

Da li je samo nedovoljno čisto okruženje izvor alergije?

Iako ne bismo pretpostavili, grinje se ubrajaju u tipične stanovnike ljudskog organzima. Hrane se odumrlim slojevima kože i ne prenose druge bolesti. Njihovo potpuno izopštavanje iz naših života praktično bi bilo nemoguće.

Grinje ne samo da se sakupljaju u prašini koja se sleže na podu, već su prisutne i na jastucima, u pokrivačima. Kada protresamo ove tekstile grinje odlaze u vazduh iz kojeg ih udišemo. Zato je poželjno ukloniti kućnu prašinu koliko je to moguće.

Koji su simptomi kod alergije na kućnu prašinu?

Tegobe kod ove alergije najviše liče na simptome prehlade, tako da je ponekad teško razlikovati ih, ali su to zapušenost nosa, nadražaj za kašalj, kijavica, suze, svrab u očima, glavobolja, bol u grlu, crvenilo kože i otežano disanje (u težim slučajevima).

Po pravilu noću i rano izjutra je najintenzivnija alergijska reakcija na grinje, odnosno prašinu.

Kako se izboriti sa alergijom na prašinu?

Postoje dva načina na koja se alergija može tretirati. Prvi je kratkoročniji i podrazumeva uzimanje medicinskih preparata za ublažavanje simptoma – to su lekovi koji imaju specifičnoantialergijsko dejstvo.

Dugoročna borba protiv alergije podrazumeva hiposenzibilizaciju, što znači da je potrebno strpljenje, ali se isplati, jer se kroz tretmane uvođenja dodatne količine alergena u imunosistem mogu minimalizovati simptomi. Hiposenzibilizacija pomaže i kod drugih alergija.  

 

Ivana Martić